BiH
87

Kako se živi u Bosanskom Brodu: Potencijal gradića na granici s Hrvatskom

Piše: L. Č.
(Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
Bosanski Brod, gradić na sjeveru naše zemlje, pogođen je u maju 2014. godine velikim poplavama. Ekipa portala Klix.ba posjetila je ovaj grad kako bi saznala kako danas žive njegovi stanovnici.

Ane Mihajlov, rukovodilac radne jedinice Vode Srpske, koji je radio na području općine Bosanski Brod i dijelu općine Derventa, u razgovoru za Klix.ba pojašnjava kako je 2014. godine probijen stogodišnji rekord.

Dotad je najviši vodostaj Save bio 883 cm, izmjeren 1974. godine. U poplavama 2014. godine vodostaj je iznosio 939 cm.

"Pravovremeno smo poduzeli sve mjere koje smo trebali, uglavnom smo odbranili poplavno područje i nismo imali ulazak vode u poplavni dio. Desila su nam se tri klizišta koja smo sanirali u hodu, a crpne stanice su radile punim kapacitetom 31 dan. U jednom trenutku je već sanirano klizište ponovo počelo da klizi i negdje između 500 i 600 mještana je intervenisalo čitavu noć. U nasip je na tom dijelu klizišta ugrađeno od 15.000 do 20.000 vreća sa pijeskom i uspjeli smo ga održati, a sutradan smo ga sanirali kamenom iz kamenoloma", pojašnjava Mihajlov.

Složna braća nasip grade

Naglašava dobru saradnju Općine Derventa i JU Vode Srpske, ističući kako su se građani u potpunosti odazvali akciji, pa su u jednom trenutku imali i više ljudi nego što im je bilo potrebno.

"Vjerovatno smo imali i malo sreće. Savski napisi su dugi 26.400 metara, u jednom trenutku se moglo javiti i 15 klizišta, no mi smo imali tu sreću da se jave samo tri koja smo sanirali", dodaje Mihajlov.

Pojašnjava kako su u projekat "Hitna sanacija vodozaštitnih objekata" ušli po kreditnoj liniji Evropske investicione banke. Bosanskom Brodu je pripalo 12.700.000 eura, od toga je 6.070.000 eura za vodozaštitne objekte za Vode Srpske. U sklopu tog projekta je planirana kompletna sanacija savskog nasipa, kompletna sanacija obodnog kanala, crpnih stanica i ostalih vodozaštitnih objekata.

"Plan nam je malo poremetila ova poplava, tako da su prioritet dobile neke općine koje prvobitno nisu bile planirane za sanaciju, međutim, imale su veće štete u toj poplavi i bilo je prioritetno da se riješe njihovi problemi", navodi Mihajlov i dodaje kako je već raspisan međunarodni tender, a 20. januara se otvara tenderska dokumentacija po prijavama. U sklopu tog projekta planirana su sredstva u iznosu od 6.070.000 eura - 2,5 miliona eura za obodni kanal, a ostatak za savski nasip.

"Prvobitni plan je bio da se 2017. godine završi realizacija tih projekata, ne znam da li će se uspjeti ispoštovati ti rokovi jer nam je poplava poremetila planove. Prošle smo godine sanirali jedan dio obodnog kanala, a ukoliko ove godine krenemo u saniranje ostatka, za godinu dana bismo mogli završiti. Bitno je da se krene na vrijeme", zaključuje naš sagovornik.

"Naučili da drugujemo s visokim vodostajem"

Josip Broćilo, šef Civilne zaštite i načelnik Štaba za vanredne situacije Općine Bosanski Brod, govori kako Općina Bosanski Brod sigurno spada u visokorizična područja, no kako su stanovnici ove općine "na neki način naučili da druguju s visokim vodostajem." Dodaje kako sa rijekom Savom nisu imali neku posebnu borbu, budući da je ona tiha, te kako su mnogo više problema imali sa Ukrinom i sa brdskim vodama.

"Savski nasip, dužine 30-ak kilometara, to je naš prvi odbrambeni faktor od vanjskih voda. S obzirom na konstantnu zapuštenost i neodržavanje, dosta nepouzdanosti, imamo klizišta na potezu Brod-Odžak koja su sada u nekom stanju mirovanja, ali to je nešto što je najopasnije. Mi pokušavamo maksimalno uložiti da koliko-toliko vodozaštita bude na zadovoljavajućem nivou, no za to treba novac, a to je sve teže i teže. Ovaj vodozaštitni objekat treba sanirati, planski održavati i sigurnost bi tu bila na određenom nivou", navodi Broćilo.

Dodaje kako u ove hidrograđevinske objekte treba uložiti dosta struke i znanja na nivou višem od lokalne zajednice, te krenuti u plansko i preventivno održavanje.

"Ovo su objekti koji su zaista osmišljeno građeni, možemo biti zadovoljni što su rađeni u vrijeme kad se raspolagalo solidnim sredstvima i kad se poštovala riječ struke. Tome se može zahvaliti što Bosanski Brod do danas nije bio poplavljen", smatra Broćilo.

Grad na granici, 20 minuta pješke do Hrvatske

Goran Garačić, zamjenik načelnika Općine Bosanski Brod, za Klix.ba govori kako su prije rata Bosanski Brod i Slavonski Brod, budući da su udaljeni svega 20-ak minuta pješke, manje-više funkcionisali kao jedan grad. Iako to danas granica ne dozvoljava, veze su i dalje ostale.

"Ekonomija i tržište su učinili da se to ponovo izjednači. Mi idemo u Hrvatsku i oni dolaze ovdje kod nas na dnevnoj bazi. Nema tu ni neke velike razlike u mentalitetu", govori Garačić.

Kad neko spomene Brod, još jedna od prvih asocijacija, pored granice sa Hrvatskom, je rafinerija nafte.

"Poznati smo po rafineriji, za nju su često vezane i neke kontroverze. Međutim, to je nešto što mi smatramo našom svetinjom i ne damo nikom, bez obzira na to držali je mi, Rusi ili bilo ko. Tamo radi hiljadu ljudi i bez nje ovaj grad ne bi postojao", govori Garačić.

Bosanski Brod ima blizu 18.000 stanovnika, dok infrastrukture (zgrada i stanova) ima za tri puta više stanovnika. Iako u gradu ima stranih investitora, mnogo stanovnika i mladih ljudi se zbog nedostatka radnih mjesta ili malih plata odselilo u zemlje Evrope.

Kao lokalna zajednica, poznati su po svojoj kulturnoj manifestaciji Likovnoj koloniji Sava koje se tradicionalno održava već 35 godina. Tu je i sportska manifestacija Ponoćni turnir u malom fudbalu, koja traje tri dana i tri noći bez prestanka.

"Ili ćemo nešto napraviti ili ćemo i mi dignuti sidro. Odlučili smo ostati i pokušati nešto napraviti, pa ćemo vidjeti šta će biti. Grad zbog svoje lokacije sigurno ima perspektivu. Ovdje imamo najbolji riječni saobraćaj, kao i idealan geografski položaj budući da smo 200 kilometara udaljeni od Zagreba, Beograda i Sarajeva. Prekoputa imamo grad koji ima 100.000 stanovnika, tako da su svi sadržaji koji nam nedostaju udaljeni 20 minuta pješke", govori zamjenik načelnika Bosanskog Broda.

Na upit o tome kakva je situacija u Bosanskom Brodu kada je riječ o nacionalnim podjelama i netrpeljivost, Gračić kroz smijeh odgovara: "Ne može grad na granici s tim imati problema. Nas je približila trgovina, ekonomska i interesna potreba, a onda je prestalo da se pita ko je ko".

Posjeta Bosanskom Brodu organizovana je u okviru "medijskog kombija" Mreže Brana, koja za cilj ima da doprinese transparentnosti procesa oporavka poplavom uništenih područja. Mreža Brana prati rezultate sanacije šteta nakon poplava. Predstavnici medija i različitih nevladinih organizacija ovom su prilikom posjetili Derventu i Bosanski Brod, gdje su se susreli s lokalnim partnerskim organizacijama koje su dio Mreže Brana i razgovarali s predstavnicima lokalne vlasti.