Justice report: Mediji u BiH još nisu osposobljeni za praćenje suđenja za ratne zločine
Malo je novinara koji imaju potrebna znanja, još manje onih kojima redakcije dozvoljavaju specijaliziranje samo za tu oblast.
To je urednica Justice reporta, Balkanske istraživačke mreže, Nidžara Ahmetašević kazala danas na početku dvodnevnog rada okruglog stola u Sarajevu o temi "Ratni zločini i mediji:mogućnost uspostave povjerenja", čiji učesnici su predstavnici medija i nevladinog sektora iz BiH, Hrvatske i Srbije i Crne Gore.
Ona smatra da mediji u BiH, i pored toga što se suđenja optuženima za ratne zločine odvijaju svakodnevno, veoma malo prostora tome posvećuju. Uočila je da se u dnevnim novinama zna desiti da nijedan tekst ne bude objavljen ili da urednici, po nekom kriteriju, biraju s kojih procesa će objaviti izvještaj.
Medijima se spočitava da površno prate suđenja i da vijesti s tih događaja povremeno objavljuju, najčešće na kraju samog procesa – kada se optuženome izriče kazna.
"Dok dnevne novine na dvije ili tri stranice svaki dan izvještavaju o kriminalcima, saobraćajnim nesrećama i ostalome što se naziva crna hronika, ratni zločini urednicima, čini se, nisu interesantni", kazala je. Pri tome je upozorila na činjenicu da u izvještavanjima mediji malo pažnje posvećuju pričama svjedoka, a te priče su, naglasila je, najvažnije. Smatra vrijednim sjediti u sudnicama, slušati priče svjedoka i žrtava i prenositi njihova svjedočenja. I tako se piše historija", dodala je Ahmetašević.
Justice report je uočio i to da javnost "itekako traži te informacije", ali da te interese javnosti mediji ne reflektiraju.
Učesnici okruglog ustvrdili su da je politička propaganda još prisutna, da reakcije na presude i odluke sudova medijima najčešće daju političari, a ne mediji, te da je bitno izvještavati o svakom cijelom procesu. Rečeno je da dobar dio novina u FBiH daje više prostora oslobađanju nekog Bošnjaka npr. iz Haaga, nego idejnoj fazi suđenja istoj osobi, dok su u Republici Srpskoj u prvom planu zločini počinjeni nad Srbima, a ne zločini koje su počinili Srbi.
Direktor Istraživačko-dokumentacionog centra Mirsad Tokača smatra da u redakcijama ne postoji razrađena politika spram ratnog zločina i nema nijedne specijalizirane redakcije za tu oblast. Boljka svake redakcije jeste to da ovaj posao iscrpljuje i troši onoga ko se njime bavi. Zato je potrebno, smatra, da redakcije investiraju u izvještavanje o suđenjima.
[SLIKA]1[/SLIKA] Mirsad Tokača, direktor Istraživačko-dokumentacionog centra
Predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH Srđan Dizdarević razloge nezainteresiranosti medija za ,,ratna suđenja" vidi u ,,prosutosti" uređivačkih politika, vođenih dnevnopolitičkim rezonima, i fizičkoj udaljenosti mjesta gdje su se događale stvari. Na stepen nezainteresiranosti utječu i pokušaj bijega od preživljenih strahota, uskost u solidiranju sa žrtvom, nedostatak profesionalizma i neriješenost statusnog pitanja novinara.
Zlatko Dizdarević smatra da su se i ciljevi, i smisao, i svrha novinarstva potpuno promijenili. Novinarstvo je, ustvrdio je, u funkciji grčevite bitke za čitaoca, a našom realnošću se mnogo više bavi dijaspora nego mi.
Drago Pilsel iz Novog lista i voditelj novinarske škole u Zagrebu kazao je da u Hrvatskoj 90 posto novinara nema minimalne pravne kulture.
Okrugli sto o ratnim zločinima i medijima nastavit će rad u petak. Ovo je drugi od tri dvodnevna skupa o ovoj temi koja u ovoj godini realizira Transitions online – Internet magazin za područje 28 bivših komunističkih zemalja jugoistočne Evrope, u Media centru u Sarajevu. Projekt je realiziran uz pomoć Fondacije Charles Stewart Mott, Švedske agencije za međunarodnu razvojnu suradnji (SIDA) i Instituta za mir Sjedinjenih Država (USIP).
Nizozemac pod istragom EBU-a, navodno udario člana izraelske delegacije na Eurosongu
