Hoće li predloženim Zakonom o sudovima BiH krivična nadležnost Suda BiH biti umanjena?
Postoje određena strahovanja da se predloženim zakonom umanjuju nadležnosti državnih sudova u korist entitetskih u smislu krivične nadležnosti, te da se suštinski, osnivanjem Višeg suda, ne ispunjava uslov o reformi pravosuđa koji je Evropska komisija kroz 14 prioriteta postavila pred državne vlasti na putu BiH u Evropsku uniju.
"Temeljno unaprijedi institucionalni okvir kako bi se garantovala pravna sigurnost, uključujući i putem uspostave pravosudnog tijela kojem bi bilo povjereno da osigura dosljedno tumačenje prava u cijeloj Bosni i Hercegovini", stoji u zahtjevu Evropske komisije.
Direktorica Transparency Internationala Ivana Korajlić kazala je za Klix.ba da je dio proširenih nadležnosti Suda BiH koji se odnosio na preuzimanje predmeta od velikog značaja vezano za korupciju i organizovani kriminal kroz predloženi nacrt smanjen.
"U smislu toga što sad podrazumijeva da Sud BiH može biti nadležan samo u situaciji u kojoj je krivično djelo počinjeno ili u oba entiteta ili u jednom entitetu i Brčko Distriktu. Samim tim je smanjena mogućnost da se pojedini predmeti prebacuju na nadležnost Suda BiH što je bila praksa u prethodnom periodu. Doduše, ne toliko za predmete iz Republike Srpske, više je bilo predmeta iz Federacije BiH", rekla je Korajlić.
Naglašava da je SNSD na tome insistirao još kada je krenula rasprava o reformi pravosuđa.
"Oni insistiraju da se što više smanje nadležnosti institucija na nivou BiH u tom smislu, a to je ono na što smo mi ukazivali još od javne rasprave, kada smo slali komentare Ministarstvu pravde na ovaj nacrt", rekla je Korajlić.
Šta piše u zakonu?
U Predloženom zakonu o sudovima BiH navodi se da je Sud nadležan i za krivična djela iz oblasti terorizma, trgovine ljudima i seksulano iskorištavanje žena i djece, nezakonite trgovine drogom, nezakonite trgovine oružjem, pranja novca, korupcije, zaštite životne sredine, krivotvorenje sredstava plaćanja, kompjuterskog i organizovanog kriminala propisana zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH:
-
(a) ako su djelimično ili u cjelosti počinjena na teritoriju dva entiteta, jednog ili dva entiteta i Brčko distrikta ili van teritorije Bosne i Hercegovini; ili
-
(b) ako su djelimično ili u cijelosti počinjena nezakonitim aktivnostima izvršenim zajedničkim djelovanjem kriminalnih grupa na teritoriji dva entiteta, jednog ili dva entiteta i Brčko Distrikta ili van teritorije Bosne i Hercegovini, ili
-
(c) ako je izvršenjem tih krivičnih djela nastala šteta velikih razmjera za državu Bosnu i Hercegovini, ili
-
(d) ako su ta krivična djela propisana međunarodnim ugovorima koje je ratifikovala Bosne i Hercegovina.
U Zakonu o Sudu Bosne i Hercegovine koji je trenutno važeći ne navodi se da krivično djelo mora biti počinjeno na teritoriju oba entiteta ili jednog entiteta i Brčko distrikta da bi Sud ima nadležnost.
U tekstu trenutno važećeg zakona stoji da je Sud, između ostalog, nadležan za djela utvrđena zakonima Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta kada ta krivična djela mogu imati "ozbiljne reprekusije ili štetne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice van teritorije datog entiteta ili Brčko Distrikta BiH.
Ministar odbacuje tvrdnje o smanjenju nadležnosti Suda
Ministar pravde BiH Davor Bunoza nedavno je u intervjuu za Večernji list kazao da se ne bi složio sa konstatacijom da se smanjuju nadležnosti Suda BiH.
"Iako o Zakonu o sudovima BiH još uvijek nije raspravljano na sjednici Vijeća ministara, moram naglasiti da je i prema nacrtu Zakona o sudovima BiH propisana krivična nadležnost Suda BiH i za ona krivična djela koja su propisana zakonima u BiH ako je nastupila šteta većih razmjera za državu BiH", rekao je Bunoza.
Dodao je da i prema trenutnom Zakonu o Sudu BiH određena krivična djela koja su počinjena na teritoriju jednog entiteta procesuirana su pred Sudom BiH upravo zbog toga što je nastupila šteta za državu BiH.
"Ako imamo izvještaje međunarodnih dužnosnika o određenim predmetima korupcije, teškim krivičnim djelima koja su počinjena na teritoriju jednog bh. entiteta, a koja nisu riješena, svakako da se nanosi ozbiljna šteta za državu BiH i u tim slučajevima bit će moguće zasnovati nadležnost Suda BiH", smatra Bunoza.
Viši sud umjesto Apelacionog odjeljenja Suda BiH
Korajlić također ističe da je skeptična da li će zahtjevi Evropske komisije koji su navedeni u 14 prioriteta osnivanjem Višeg suda biti ispunjeni.
"S obzirom na to da ovaj Viši sud koji treba biti osnovan ovim zakonom neće imati sve pune nadležnosti kakav bi imao Vrhovni sud o kojem je bila priča od samog početka", smatra Korajlić.
Argument za osnivanje Višeg suda bio je da Apelacioni sud nema dovoljno nezavisnosti da odlučuje o žalbama vezano za odluke Suda BiH.
"Jedna od glavnih prednosti tog Višeg suda s obzirom da bi to praktično bila odvojena institucija pa bi se samim tim osigurala nezavisnost od samog Suda BiH. Međutim, ono na čemu je Evropska komisija insistirala, uspostavljanje vrhovne instance koja bi osigurala usklađivanje prakse na nivou cijele BiH. Ovim dobijamo samo izdvajanje Apelacionog odjeljenja Suda BiH iz Suda BiH", rekla je Korajlić.
