Hoće li Kanton Sarajevo ostati bez pitke vode?
Unatoč ovom prirodnom bogatstvu, glavnom gradu BiH prijeti nestašica vode, upozoravaju stručnjaci, a razlozi su loša vodovodna mreža, koja uzrokuje enormne gubitke, te izrazito sušan period iza nas.
Prema prognozama, imamo razloga za brigu i u budućnosti, jer trošimo puno, a marimo malo.
"Najveći problem je što niko ne cijeni vodu, ni mi koji je koristimo, ni oni koji njome raspolažu", naglašava Dalila Jabučar iz Instituta za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu.
Ona upozorava da količina vode koja se crpi ugrožava podzemnu akumulaciju, odakle i pijemo vodu.
"Čim opadne nivo Željeznice i Bosne i kad duže vrijeme nema kiše, nije teško predvidjeti da će biti redukcija. Sve dok su gubici u mreži ovoliki, a to je od 60 do 70 posto, jedino što nam preostaje je da gledamo u nebo i čekamo kišu", kaže Jabučar u izjavi za Klix.ba.
Iako je posljednjih dana bilo kiše, to nije znatno popravilo situaciju, jer se radi o neznatnim količinama koje ne mogu podići nivo na sarajevskim izvorištima.
Mi smo definitivno u nezavidnoj situaciji, ali je to krivica svih nas, građana kojima teče voda iz slavine, preduzeća Vodovod i Kanalizacija, koje krivicu prebacuje na nekog drugog, i Kantona koji je vlasnik sistema i trebao bi o tome brinuti te ne dozvoliti tolike gubitke", ističe Jabučar.
Gubici vode iz godine u godinu su u stalnom porastu, a prema nekim procjenama iznose oko 70 posto. Takve gubitke, kaže Jabučar, nismo imali otkako se rat završio.
"Neposredno nakon rata gubici su pali za 20 posto i nije nikakav ogroman zahvat i sada ih spustiti, jer ih obično uzrokuju veliki kvarovi, koji se mogu vidjeti golim okom. Međutim, za neke veće radove, koji bi gubitke doveli na razumnu mjeru, bi trebalo minimalno pet godina i stotine miliona KM. Što je najžalosnije, svi glavni vodovi su po gradu i kad bi se počela popravka, onda bi morao biti zaustavljen saobraćaj, nastali bi drugi problemi. Nije to jednostavan poduhvat, ali se nešto mora uraditi, jer ovako više ne može", ističe naša sagovornica.
Trenutno se eksploatiše blizu 2.700 litara u sekundi, od toga građani troše 1.500 litara u sekundi, dok se sve ostalo prospe dok dođe do naših slavina.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
