Govoreći na konferenciji za novinare nakon sastanka u ovom ministarstvu, gdje je zajedno sa stručnim timom, predstavnicima Hercegovačko-neretvanskog kantona, Općine Čapljina, Državne komisije za zaštitu spomenika i drugih dogovoreno šta će se dalje raditi i u kojem roku, ministar Grahovac je istaknuo da je mr. Vasilj četiri godine morala savladavati nerazumijevanja i prepreke da bi došla u poziciju da dokaže svoju hipotezu, koja je daleko osnovanija nego neke druge na kojima se insistiralo u BiH.
Kopneni radovi na lokalitetu mogu početi odmah čim to omoguće vremenske prilike. To uključuje geodetska i radarska snimanja. Kada je u pitanju sedam grobova iz bronzanog ili željeznog doba pronađenih stotinjak metara od brodova, mr. Vasilj je pojasnila da je potrebno najprije utvrditi prostor na kojem se širi groblje i utvrditi tačan broj grobova kako ništa ne bi ostalo neistraženo.
Vodene radove, međutim, bit će potrebno koordinati s Hrvatskim restauracijskim zavodom - Odjel za podvodnu arheologiju, a ovi radovi također ovise i od vodostaja, kazala je mr. Vasilj.
Govoreći o toku prve faze podvodnih istraživanja, ronilac Esad Humo je naveo da je ovo prvi podvodni arheološki lokalitet u BiH, ali da je izuzetno rijetka pojava i sam nalazak amfora u unutrašnjim vodama.
Istraživanja su trajala devet dana, što je uključivalo sedam ronilačkih dana sa 100 sati ronjenja, kazao je Humo.
Osim brodova starih 2.200 godina, 80 čepova amfora i četrdesetak fragmenata amfora, na pretraženom dijelu lokaliteta pronađeno je i rimsko željezno koplje. Humo ističe i izuzetno vrijednost ovog nalaza, jer, naprimjer, do sada na čitavom području Jadranskog mora oružje nije pronađeno na ovakvim tipovima trgovačkih brodova.
Potvrdio je tezu da su ovi brodovi djelo tadašnjeg lokalnog stanovništva - ilirskog plemena Daorsa, koje su Rimljani spominjali kao svoje saveznike.
Mr. Vasilj je dodala da je cijelo dno prekriveno amforama, ali da je na dva mjesta veća koncentracija. I ona je ukazala na činjenicu kako je izuzetno rijetko da se željezno koplje sačuva u vodi zbog brze korozije.
Brodovi su sada prekriveni folijama, a iduća istraživanja trebaju biti jako pažljiva i radit će se s posebnim crpkama kako ništa ne bi promaklo od materijala, kazala je ona. Iako amfore nisu čitave, mr. Vasilj kaže da su dovoljno sačuvane da bi se mogle rekonstruirati.
Premda su radovi trajali relativno kratko, mr. Vasilj je kazala da lokalitet Desilo nije samo primjer arheološkog nalazišta već i odnosa prema radu.
Članica tima Melisa Forić naglasila je veliki kulturni i historijski potencijal ovog područja, jer do sada pronađeni nalazi svjedoče o kontinuitetu života od bakarnog ili željeznog doba, preko ilirskog i rimskog perioda, srednjeg vijeka pa sve do danas.
Jedno od novinarskih pitanja je bilo da li je otkriću u Hutovom blatu dat prevelik publicitet, na što je ministar Grahovac odgovorio da su dokazi jasni i neumoljivi te da ovo nije nešto što bismo mogli upoređivati s navodnim "piramidama".
- Ovdje je riječ o znanosti, poručio je.
I mr. Vasilj kaže da ovoliki tovar amfora nije slučajan, jer svjedoči o tome da su u to vrijeme postojali brojni "konzumenti" razne robe, odnosno da su drevni putevi funkcionirali.
Forić je dodala da reakcija javnosti ne može biti na štetu lokaliteta, već samo na korist.
- Dugo smo gledali kako se lokalitet devastira, zato ovakva reakcija javnosti može biti samo korisna, kazala je Forić.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Pregovara se o uspostavi novih linija na Aerodromu Sarajevo, fokus je na ovim gradovima
