Građani BiH toplotnu energiju plaćaju 60 posto više zbog vlastitog neznanja i nebrige o zgradama
"Tipologija stambenih zgrada u BiH" predstavlja jedno od najznačajnijih istraživanja o temi energetske efikasnosti i fonda stambenih zgrada. Ova baza podataka sadrži informacije o energetskim karakteristikama i modelima eventualnih unapređenja za cjelokupan fond stambenih zgrada BiH, a urađena uz podršku njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ).
Na tipologiji je u posljednje dvije godine radio tim stručnjaka sa mašinskih i arhitektonskih fakulteta iz Sarajeva i Banje Luke. Napravljena je baza podataka o energetskim karakteristikama i modelima eventualnih unapređenja za cjelokupan fond stambenih zgrada u BiH.
Iscrpnom analizom stambenog fonda u zemlji, njegove klasifikacije, trenutnog stanje energetskih karakteristika u 29 različitih reprezentativnih tipova zgrada te modeli sanacije u dva nivoa za svaki pojedini tip bit će uskoro predstavljeni javnosti u Sarajevu i Banjoj Luci.
"Prednost tipologije je što vam omogućava da statističkom metodom utvrdite, bez obzira na to kolika bila grupa za koju pokušavate ustanoviti tipologiju, koje su to konkretne zgrade najtipičnije. Pošto je ovo projekat energetske efikasnosti, sve smo radili sa ciljem da utvrdimo kakvo je stanje u tipičnim zgradama po pitanju energetske efikasnosti, koliko svaka zgrada troši energije i da se utvrdi koliki su potencijali za uštede energije u tipičnim zgradama pojedinačno, da bi se moglo utvrditi koliko se energije može uštedjeti na jednoj zgradi, standardnim i od struke odobrenim i provjerenim mjerama energetske efikasnosti kao i naprednim mjerama za svaku zgradu", kazao je Esad Smajlović, predstavnik GIZ-a.
Tipologija stambenih zgrada Bosne i Hercegovine će biti dostupna za preuzimanje i korištenje i na Android i iOS platformi.
Kako nam je rekao Esad Smajlović, GIZ je pripremio knjigu "Tipologija stambenih zgrada" u kojoj je dat presjek od 29 konkretnih zgrada sa svojim adresama koje najbolje i najreprezentativnije predstavljaju ukupan stambeni fond u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Zgrade su podijeljene prema periodima gradnje i tipovima zgrada, a većinom su građene prije 1992. godine.
"Dva kriterija su bila ključna u ovom istraživanju: da se istraže i pravilno pokriju urbane i ruralne zone i oba entiteta. Statističkom metodom smo sveli veliki broj zgrada na manji i utvrdili, prema jasno utvrđenim kriterijima, kojih je to 29 zgrada najtipičnije. Imamo matricu koju čine godišta izgradnje tih zgrada kao i urbanističko-tehnički uslovi koji zgrade zadovoljavaju. U ovih 29 zgrada su obuhvaćene individualne zgrade, zgrade u nizu, zgrade kolektivnog stanovanja, stambeni blokovi-lamele i neboderi. Nakon što su zgrade identificirane, urađen je energetski pregled na svakoj konkretnoj zgradi, koji se radi da bi se ustanovilo trenutno stanje po pitanju potrošnje energije i potencijala za uštedu energije naspram standardnih optimalnih i naprednih mjera za svaku zgradu.
Na osnovu baze podataka zgrada se procijenilo koji je ukupan broj zgrada u BiH za svaku tipičnu zgradu, pokrivajući kompletan stambeni fond, te se množenjem potrošnje energije i potencijala uštede energije došlo do toga koliko se energije troši u oba entiteta i kakvi su ukupno potencijali za uštede energije opet naspram standardnih i naprednih mjera energetske efikasnosti", rekao je Smajlović.
Individualne kuće bi na godišnjem nivou trebale trošiti između 60 i 90 kW/h po metru kvadratnom, međutim, potrošnja se kreće između 100 i 300 kW/h po metru kvadratnom.
Projekat bi trebao potaknuti vlasnike zgrada da vide kakvo je stanje u zgradama i na računima za grijanje, te da vide koje su to mjere koje bi trebalo primijeniti na zgrade.
Vlasnik zgrade ili kuće može prepoznati svoj tip zgrade i na osnovu trenutnog stanja kuće može dobiti savjet za poboljšanje uslova u svojoj kući ili zgradi, da li da poboljša izolaciju i fasadu i kako, šta da uradi sa tavanom ili podrumom, prozorima ili sistemom grijanja. Sve ove informacije se nalaze u knjizi koju smo pripremili, ali će informacije biti dostupne i u formi android i internetske aplikacije, a kompletna knjiga će biti dostupna u PDF-u svima u BiH.
Kanton Sarajevo trenutno utopljava dvije-tri zgrade godišnje, a pošto je u kantonu više od 1.800 zgrada to nije dobar trend. To znači kako će za 70 godina sve zgrade samo na području jedne općine biti utopljene.
U zgradama kolektivnog stanovanja, investicija po porodici za utopljavanje zgrade je pet puta manja nego u individualnim kućama.
"Na nivou BiH godišnje se troši 200 mW/h toplotne energije, a ako bismo primijenili prvi set mjera energetske efikasnosti uštedjeli bismo 60 posto. Primjena zavisi od toga hoćemo li se kao društvo organizovati i preduzeti projekte energetske efikasnosti i raditi na uštedi energije. Individualno, kao što se sada odvija, neće se postići ni za 70 godina. Građani i političari moraju biti informisani. Ovo je nešto što bi se isplatilo na duge staze" rekao je Nijaz Delalić, profesor Mašinskog fakulteta UNSA.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Srbijanski košarkaš laktom udario Musu, bh. igrač pao na parket i odmah se uhvatio za grlo
