Uoči godišnjice Dejtona
72

Emir Hadžikadunić: Kao Cera u "Ničijoj zemlji" BiH leži na bombi koja može eksplodirati

M.G.
Emir Hadžikadunić
Emir Hadžikadunić
Tokom cijelog Oscarom nagrađenog filma Danisa Tanovića "Ničija zemlja", gledatelj s mukom čeka da odskočna mina eksplodira ispod tijela Cere, ranjenog bosanskog vojnika koji leži u rovu.

Posljednji trenuci ove antiratne satire ne bilježe stvarni kraj priče - niti bosanskog rata: Cera je ostao nepomično ležati na mini zbog odlazećih plavih kaciga UN-a, koji minu nisu uspjeli rastaviti, napisao je za "Fair Observer" doskorašnji ambasador BiH u Maleziji, Emir Hadžikadunić.

Hadžikadunić navodi da Tanovićev film također prikazuje obeshrabreni odlazak znatiželjne TV ekipe, gladne najnovijih vijesti. Za razliku od mirovnih snaga UN-a, novinari nisu bili svjesni sudbine vojnika ostavljenog u jarku. U nefikcijskoj zavjeri, Bosna i Hercegovina se održava podjednako živom i nepomičnom sa stvarnom otkucavajućom tempiranom bombom koja može eksplodirati i raznijeti sve u blizini.

"Već desetak godina ova balkanska država plovi na dva tmurna puta, krećući se ka opasnom sudaru. S jedne strane, dosluh Rusije s lokalnim opunomoćenicima destabilizira liberalnu viziju kolektivne sigurnosti u kontekstu budućih euroatlantskih integracija. Rusija je takođe i dalje jedina država koja se protivi Vijeću za implementaciju mira (PIC) u Bosni i Hercegovini i saopćenjima njenog upravnog odbora, uključujući posljednju izjavu od 3. juna ove godine", navodi se u tekstu.

S druge strane, istaknuto je, entitet sa većinskim bosanskim Srbima, Republika Srpska, preokreće mirovni proces, istovremeno se udvarajući Rusiji kao savezniku.

"Njihov nacionalizam, koji je poput duha u boci sklonjen zbog pritiska Evropske unije i američke unipolarne prevlasti, uspio se osloboditi ropstva. Tako je srpski član rotirajućeg bosanskog predsjedništva, Milorad Dodik, koga je nekada bivša američka državna sekretarka Madeleine Albright pozvala kao "dašak svježeg zraka", održao najmanje 10 službenih konsultacija s Vladimirom Putinom u posljednjih nekoliko godina", ističe se u tekstu.

Alternativni scenarij sa strašnim posljedicama. kategorično tvrdi Hadžikadunić, bio bi potpuna evakuacija trupa EUFOR-a iz Bosne.

"To se dogodilo kada se holandski bataljon, pod jurisdikcijom Zaštitnih snaga Ujedinjenih nacija, povukao iz Srebrenice u julu 1995. godine, ismijavajući rezolucije UN-a o sigurnom nebu i omogućavajući srpskim ekstremistima - danas osuđenim ratnim zločincima - da nesmetano nastave s genocidom. Takva reakcija lišila bi Bosnu evropskog vojnog prisustva i pokrenula brzu geopolitičku promjenu, omogućavajući regionalnim i vanregionalnim akterima da iskoriste prednosti i popune vakuum", kategoričan je Hadžikadunić.

Ako se to dogodi, napominje se, sposobnost Brisela da proširi stabilnost i projicira meku moć u regionu bila bi ozbiljno oslabljena, ako ne i potpuno umanjena.

"Ova perspektiva, ubrzo, primorava pojedine države članice EU koje istovremeno žive u dva paralelna svijeta - jednom liberalnom i jednom sve više neliberalnom - da daju konačnu idejnu naklonost. Također, izaziva složenu i opasnu dinamiku s obzirom na suprotstavljene percepcije prijetnje između onih država članica koje se graniče s Rusijom i nekolicine drugih koje istražuju partnerstva zasnovana na interesima s Moskvom", napominje Hadžikadunić.

Američka vojska, međutim, podržava proces izgradnje mira u Bosni i Hercegovini. Na ovu 25. godišnjicu Daytonskog sporazuma, izveo je bilateralnu vježbu zračne podrške sa bosanskim vojnim snagama koristeći dva borbena aviona F-16.

"Dakle, zaključavanje, utovar i bombardiranje stranke koja u ime Rusije narušava red na jugoistoku Evrope pod vodstvom Amerikanaca nije samo moguće, već bi čak moglo postati vjerovatno. Velike sile obično ne pokazuju mnogo interesa za borbu oko prepirki malih nacija. Međutim, istorija je puna izuzetaka, kada su manji sporovi oko izoliranih pitanja odvukli velike sile u blato. Zanimljivo je da se takva dinamika koja vrijeđa najbolje ilustrira na Balkanu. Ono što se dogodilo u Sarajevu 28. juna 1914. godine, bio je još jedan upečatljiv incident koji je pokrenuo lanac neželjenih reakcija koji su zapalili cijelu Europu, a potom i svijet. Bosna i Hercegovina je ponovo opasna zona na evropskoj geopolitičkoj mapi gdje se konkurentski protivnici suočavaju s pritiscima da budu zaglibljeni u dugotrajnom rivalstvu zbog brzog mijenjanja dinamike moći. Takve postavke stvaraju prostor za modernog Gavrila Principa da ispuca svoj metak i pokrene lanac događaja za žaljenje", zaključuje se u tekstu.