Zastupnici u Skupštini, njih 30, od koji je više od polovine prefesionaliziralo svoj status, naplatili su toliki iznos bez doprinosa i raznih dodataka koje su također uredno naplatili (pravo na regres, naknade po zasjedanjima, naknada za rad u komisijama i oborima, naknade za putovanja na sjednice, dnevnice za službena putovanja i noćenje, naknade za položajni dodatak, naknade za slučaj smrti, teške invalidnosti i bolesti, za otpremninu ...)
U isto vrijeme, ukupan dug kantona iznosi 86 miliona maraka, a broj nezaposlenih se popeo na 31.716 osoba. Također, 75 posto budžeta izdvaja se za plaće budžetskih korisnika, dok prosječna neto plaća u FBiH iznosi oko 800 maraka, što nije ni blizu dovoljno za minimalniju potrošačku košaricu.
Glasnogovornica CCI-a Majda Stojanov je podsjetila kako je predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH izjavio kako će penzioneri 24. septembra izaći na ulice ukoliko ne dođe do povećanja penzija, koje su u posljednjih pet godina povećane za svega pet posto.
Kao ilustraciju teškog stanja u kojem se nalaze penzioneri, Stojanov je navela da čak 235.000 penzionera gladuje jer su im penzije skoro na istom nivou, a troškovi života su porasli za više od 100 posto.
Po njenim riječima, iako se Vlada HNK-a nikako ne može dogovoriti oko smanjenja plaća budžetskim korisnicima, može se vrlo lako dogovoriti o kupovini luksuznih vozila.
Tako je kantonalna Vlada uspjela donijeti dvije odluke o obnovi voznog parka, dva vozila za potrebe Ureda predsjednika Vlade i dva za Ministarstvo trgovine turizma i zaštite okoliša, a posljednja je, po zadnjim informacijama, ipak, stavljena van snage.
I dok vlada razmišlja i raspravlja o svojim tzv. problemima, kao što su luksuzna vozila, plaće i razne naknade, Kanton je u isto vrijeme u dugovima, a većina građana je na granici siromaštva, zaključak je CCI-a.
Usporedbi radi Vlada HNK-a je i ove godine prekršila Zakon o budžetu FBiH, a od 231 mjere, koliko ih je planirano programom rada, realizirane su 82 mjere, što je tek nešto više od polovine polugodišnjih obaveza, odnosno 35,5 godišnje realizacije, kazala je konsultantica za monitoring rada Vlade i Skupštine HNK-a Vesna Milas.
Po njenim riječima, program rada Vlade HNK-a za 2013. sačinjen je u neujednačenoj formi i očito je kako su se ministarstva, kao i prošle godine, posvetila izradi ovog dokumenta u skladu sa stepenom odgovornosti predlagatelja.
Prezentirajući rezultate rada Skupštini za prvih šest mjeseci ove godine, Milas je istaknula kako je Skupština stvorila samo privid pojačanog intenziteta rada kroz segment broja zasjedanja te je realizirala samo 28 posto zakonodavnih mjera od ukupnog godišnjeg plana.
Inače, ni Skupština, ni Vlada nisu usvojile nijednu preporuku CCI-a kako bi poboljšale svoj rad, posebno u korist građana u kantonu.
