Projekt koordinator CCI-ja Dario Jovanović istakao je kako je početak godine obilježilo usvajanje Amandmana na Ustav KS u vezi sa usaglašavanjem sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, čime je Kanton Sarajevo postao prvi kanton u FBiH koji je pitanje zastupljenosti nacionalnih manjina u zakonodavnoj vlasti uskladio s pravima definisanim Ustavom.
Prvi kvartal 2013. godine, kako je naveo, obilježila je i obustava javnog saobraćaja u januaru u Kantonu Sarajevo, a budžet i programi rada Skupštine i Vlade usvojeni su sa zakašnjenjem.
Konsultant za monitoring CCI-ja Miloš Karišik je naglasio kako je u 2013. godinu Kanton Sarajevo ušao s Odlukom o privremenom finansiranju i procijenjenim deficitom od 120 miliona KM.
Deficiti od 70 miliona KM
"Prijedlog budžeta za 2013. godinu usvojen je 27.03. u iznosu 740 miliona uz preciziran deficit od 98 miliona. Nakon izvršenja budžeta za prvo tromjesečje razlika između ukupno izvršenih rashoda i izdataka i ostvarenih prihoda i primitaka iznosi 70 miliona KM, što ukazuje na potrebu za finansijskom disciplinom i smanjenjem javne potrošnje", naveo je Karišik.
Programi rada za 2013. većeg su obima od prošlogodišnjih, ali je njihova realizacija za prvi kvartal znatno manja u odnosu na isti period prošle godine. "Skupština KS je realizovala samo 9 obaveza ili 20 posto od planiranog za prva tri mjeseca, što je tri puta manje nego u istom periodu prošle godine. Vlada KS bilježi nešto veći procent realizacije, 33 posto ili 40 od 121 planirane mjere za prvo tromjesečje. Najveći stepen realizacije programa rada imaju Ministarstvo pravde i uprave i Ministarstvo obrazovanja, a najmanji Ministarstvo saobraćaja i Ministarstvo kulture i sporta, koje ujedno ima najveći broj planiranih mjera u programu rada", naveo je Karišik.
Najveći broj mjera na sjednicama Vlade i Skupštine KS u prvom tromjesečju odnosile su se na razrješenja i imenovanja predsjednika i članova skupština javnih preduzeća. "Ponavlja se praksa iz prethodnih godina da se ne poštuju i probijaju rokovi utvrđeni Programom rada te da se nerealizovane mjere prenose u narednu godinu. Tako je u programe rada za 2013. godinu preneseno čak 23 od planiranih 29 zakona", dodao je Karišik.
U januaru je usvojen Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo, kojim je promijenjen dosadašnji član 5. pomenutog zakona, koji je definisao utvrđivanje osnovice na način koji kantoni nisu mogli finansijski osigurati. "Postignut je dogovor sa sindikatima u vezi sa utvrđivanjem osnovice za obračun plaća, čime su spriječene daljnje tužbe radnika koje su ugrožavale likvidnost kantona. Usklađivanjem kantonalnog sa federalnim zakonom o plaćama i naknadama došlo je do povećanja plaća u organima vlasti KS, pa tako i profesionalnim zastupnicima (njih 14), dok je paušal smanjen. Tako profesionalno angažovani poslanici u Skupštini KS prema ovom zakonu imaju osnovnu platu u iznosu 2.152 KM, što predstavlja povećanje za 737 KM u odnosu na dosadašnju osnovnu platu, koja je iznosila 1.415,62 KM. Paušal u Skupštini sada iznosi 552 KM, što je smanjenje u odnosu na raniji period za oko 270 KM", precizirao je Karišik.
Šest poslanika bez inicijative
On je napomenuo kako nisu svi poslanici podjednako koristili svoje pravo i dužnost učešća u diskusijama, kao i postavljanja poslaničkih pitanja i pokretanja inicijativa. Zabilježen je primjer šest poslanika koji nisu pokrenuli nijednu inicijativu, niti postavili ijedno poslaničko pitanje o bilo kojoj temi, kao i tri poslanika koji nisu imali učešće u diskusiji po tačkama dnevnog reda.
Osvrćući se na činjenicu da je GRAS ostavio građane bez javnog prijevoza u januaru i aprilu, Jovanović je naglasio kako je pred Vladom i Skupštinom KS hitan zadatak donošenja mjera kako bi se riješili nagomilani problemi, ne samo u ovom već i u ostalim javnim preduzećima, s ciljem osiguravanja kvalitetnih usluga građanima KS, što je prevashodno njihova osnovna uloga.
"Velika energija se troši na izbor rukovodećih struktura i postavljanje stranačkih kadrova, budžetski novac, umjesto da se ulaže u ekonomski razvoj, troši se na servisiranje milionskih gubitaka javnih preduzeća i kratkoročnu kupovinu socijalnog mira. Javna preduzeća ne mogu biti paralelni socijalni servisi, budžeti moraju biti likvidni, moraju biti razvojni, ne smiju se tretirati kao izborni stranački plijen i ne smiju služiti primarno za finansiranje birokratije i prividnog socijalnog mira", zaključio je Jovanović.