Dodik i Hadžiomerović najčešća imena u Izvještaju
Kako su na promociji Izvještaja kazali vojni muftija Ismail ef. Smajlović i Ekrem Tucaković, rukovodilac Službe za odnose s javnošću Rijaseta, cilj Izvještaja nije da se neke osobe imenuju kao islamofobi, već da se javnost upozna da je problem islamofobije i netolerancije prema muslimanima prisutan i u BiH. Izvještaj se bavi i diskriminaciji prilikom zapošljavanja, obrazovanjem, zločinima iz mržnje, vrijeđanju, napadima i skrnavljenjima...
"Izvještajem želimo i ohrabriti sve one koji su žrtve diskriminacije da podijele iskustva, i da kroz otvoren dijalog pokrenemo pitanje rješavanja ovog prisutnog problema u BiH. Imali smo slučajeve da su nam se javljale žene koje su zbog marame bile diskriminisane prilikom zapošljavanja", kazao je Tucaković. Dodao je kako je jedan od glavnih ciljeva Izvještaja i definiranje samog pojma islamofobije. Na naš upit kako komentiraju činjenicu da su nerijetko brojni pojedinci koji su kritizirali rad Islamske zajednice nazivani islamofobima te da se na određenim siteovima prave proizvoljne liste islamofoba, Tucaković i Smajlović kazali su kako je jedan od ciljeva upravo taj da se razgraniči kritika od islamofobije.
"Često se dogodi to da se svaka kritika Islamske zajednice okarakteriše kao islamofobija, i mi smo striktno protiv toga. Otvoreni smo za argumentiranu kritiku, dijalog i polemiku, ali ono što ne možemo prihvatiti jesu neargumentirana kritika koja podstiče mržnju, pravi razliku i diskriminiše, ili vrijeđa svetost kroz neprimjerene karikature i kvazinapjeve", kazao je Tucaković. Na opasku da bi i izdvajanje imena u pomenutom izvještaju možda moglo prouzročiti kontraefekat i proširiti već postojeće spiskove islamofoba, Smajlović je kazao kako vjeruje da to neće biti slučaj:
"Ako govorimo o tome da postoji islamofobija, morali smo navesti primjere islamofobičnih događaja", kazao je.
Dodikove izjave među najočitijim primjerima
Promotori su pojasnili da izjave nisu obrađene statistički, već da su samo kao primjer navedene izjave date u medijima ili na javnim događajima, a koje su ocijenjene kao islamofobične ili da graniče sa islamofobijom. Kao najočitiji primjer "netolerancije, širenja straha i predrasuda prema muslimanima", Tucaković je naveo izjavu predsjednika RS Milorada Dodika.
"On je kazao kako muslimani ne mogu biti sudije. To je zaista jedna od najtežih navedenih izjava koja šteti svakom vjerniku", kazao je Tucaković.
Izvještaj se u uvodu bavi pojmom islamofobije, dok se u sažetku osvrće na nekoliko tema u kojima se najviše kritike upućuje medijima.
"Pružanje vjerskog odgoja i obrazovanja u javnim ustanovama u više navrata bilo je predmet oštrih rasprava, pri čemu je korišten neprimjeren i uvredljiv jezik i upućivani su zahtjevi za izgon vjeronauke iz javnih škola, zatim je dovođeno vjersko podučavanje u korelaciju sa fašizmom, a naročito je bila intenzivna negativna medijska kampanja, u nekim periodima potpuno iracionalna, protiv islamske vjeronauke u Javnoj ustanovi "Djeca Sarajeva", stoji između ostalog u izvještaju.
I preminuli Fetahagić među "islamofobima"
Kad su mediji u pitanju, kao primjer "netolerancije, širenja straha i predrasuda prema muslimanima", navodi se dio kolumne Fetahagića objavljene u "Slobodnoj Bosni":
"Pravo da ti kažem, moj Muselime, i ja sam ti postao islamofob, bojim se ovih 'novih muslimana', kako ih naziva reis, ratoborni su, što su pokazali lani na onom pederskom festivalu. Pa zar ne vidiš kako ti 'novi muslimani' podmeću bombe, kako u arapskom svijetu ubijaju druge muslimane. A nikada reis Mustafa Cerić nije o tome zucnuo."
Tu je i izjava Bakira Hadžiomerovića, voditelja emisije "60 minuta" koja je govorila o zlostavljanju djevojčica u selu Gluha Bukovica, za šta je poslije osuđen imam Rešad Omerhodžić:
"Stanovnici ovog vlašićkog sela još uvijek podržavaju svog hodžu. Doduše, ključnu ulogu u kreiranju te podrške odigrao je najpoznatiji zastupnik pedofila Omerhodžića, Mustafa ef. Cerić, koji je jučer posjetio Gluhu Bukovicu."
Izvještaj će, kako je rečeno, uz preporuke biti dostavljen predstavnicima vlasti, medijima, političkim partijama i predstavnicima međunarodne zajednice, a promotori se nadaju da će izazvati pozitivne reakcije, i pokrenuti dijalog o problemu islamofobije u BiH.
