Dimitrios Papandreou: Grčka može biti ključna u snabdijevanju gasom BiH, prostora za saradnju je mnogo
"Od novembra 2019. godine radim na poziciji ambasadora Grčke u Bosni i Hercegovini. Tokom ovog perioda bilo je mnogo pozitivnih političkih pomaka između dvije države, uključujući i posjete našeg ministra vanjskih poslova Sarajevu u januaru 2021. i maju 2022. godine. Grčka je također osigurala finansijsku pomoć za tri bolnice u BiH, tačnije u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci, pomažući onima koji se bore s pandemijom koronavirusa. Također, tu je bila pomoć i od 100.000 vakcina za borbu protiv korone", rekao je Papandreou na početku razgovora za Klix.ba.
Kada je riječ o fokusu saradnje između dvije države, ambasador se osvrnuo na rad projekta "Grčki kutak" u BiH. Ovi projekti pokrenuti su na univerzitetima i školama širom BiH, a projekat služi kao svojevrsni kulturni most između stanovništva u BiH i Grčke.
Između ostalog, glavne aktivnosti ovih kutaka vezani su za besplatne kurseve grčkog jezika, predavanja, izložbe, takmičenja.
"U posljednje dvije godine, ostalo je neprimijećeno uspostavljanje devet grčkih kutaka", mišljenja je ambasador.
Turizam i energetika
Polja saradnje između zemalja koja se svakako mogu dodatno iskoristiti jesu turizam i energetika. Između ostalog, ambasador je u razgovoru naglasio kako je Grčka izuzetno popularna destinacija za bh. državljane.
"Znamo da je Grčka popularna turistička destinacija za građane Bosne i Hercegovine. Uvjereni smo da postoji veliki prostor za saradnju u svim poljima turizma. Postoje indicije za uspostavljanje aviolinije Banja Luka - Atina što bi predstavljalo i generator za dalji razvoj turističkih tokova", ističe Papandreou.
Kada je riječ o energetici, ministar vanjskih poslova Grčke Nikos Dendias je tokom posjete u maju govorio o mogućim alternativama ruskom gasu u BiH. Između ostalog, kao projekat se spomenuo i Transjadranski plinovod (TAP).
Tim povodom pitali smo ambasadora da li je bilo šta pokrenuto kada je riječ o povezivanju BiH na ovaj plinovod.
"Istina je da su nedavna previranja u cijenama energije, pogoršana ratom u Ukrajini, istakli potrebu naših zemalja da diverzifikuju energetske resurse i rute te da eliminišu zavisnost od ruskog prirodnog gasa. U novembru 2021. godine, Šefik Džaferović je nakon posjete Bakuu izjavio da Azerbejdžan može snabdijevati BiH prirodnim gasom kroz TAP i Jonsko-jadranski plinovod (IAP). Pošto oba plinovoda idu kroz Grčku, možemo igrati ključnu ulogu u snabdijevanju prirodnim gasom Albanije, Crne Gore i BiH. TAP je operativan i konzorcij bi mogao povećati svoje kapacitete prema potrebi", rekao je ambasador.
Također, govorio je i o izgradnji Jadransko-jonskog plinovoda.
"Izgradnja IAP-a i njegovo povezivanje s TAP-om bi se moglo potaknuti kako bi se omogućio protok prirodnog gasa iz Kaspijskog jezera u BiH. Nadalje, ministar energetike FBiH Nermin Džindić izrazio je interes da FBiH učestvuje u ovom projektu izgradnja jedinice za regasifikaciju 'plutajućeg skladišta' u Alexandroupolisu gdje se tečni gas skladišti i transformiše", poručio je diplomata.
Naglasio je i kako će ova infrastruktura osigurati nove izvore i količine prirodnog gasa za snabdijevanje grčkog i regionalnog jugoistočnog evropskog tržišta, uključujući i BiH.
"Koristim ovu priliku da dodam i to da grčka vlada smatra da su obnovljivi izvori energije i korištenje vodonika budućnost energetskog sektora. Stoga, aktivno promovišemo 'zelene projekte'. U tom smislu, pozdravili bismo bilo kakvu saradnju između naše dvije zemlje ili između grčkih i bosanskohercegovačkih energetskih kompanija", pojasnio je Papandreou.
S obzirom na to da je Grčka bila i domaćin prvog samita Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) 1997. godine, ali i domaćin susreta u Solunu u junu 2022. godine, ambasador se osvrnuo na ulogu Grčke na Balkanu te odgovorio na pitanje da li bi Grčka mogla preuzeti i veću ulogu kada je riječ o povezivanju država ove regije.
"Prvi samit održan 1997. godine bio je samo jedan od mnogih koji su uslijedili kako je Grčka preuzela vodeću ulogu i predsjedavala SEECP-om u periodu od 1997. do 1998., 2005. do 2006. te nedavno od jula 2021. do juna 2022. godine. Vjerujući snažno i duboko u principe dobrosusjedskih odnosa, ekonomskog prosperiteta i euroatlantskih struktura, Grčka se fokusirala na dodatnu vrijednost sinergije u regionalnom i međunarodnom kontekstu. Vrijedi spomenuti kako su se učesnici tokom samita u junu 2022. godine složili da unaprijede evropsku perspektivu regiona i daju prioritet energetskoj sigurnosti te intenziviraju saradnju u rješavanju sigurnosnih pitanja. Grčka je posvećena evropskom putu zemalja Zapadnog Balkana i intenzivno će raditi u okviru svojih kapaciteta na tome", ističe ambasador.
O EU putu BiH i radu OHR-a
Mnogo pažnje u bh. javnosti izazvao je i nedavni članak premijera grčke Kyriakosa Mitsotakisa za magazin Politico u kojem je naglasio kako je proces proširenja EU stigao u ćorsokak.
Uprkos tome, ambasador smatra kako BiH zaslužuje članstvo u EU.
"Grčka je čvrsto opredijeljena za integraciju Zapadnog Balkana u EU i uvijek je snažan zagovornik evropske budućnosti BiH. Nastavit ćemo ponavljati ovaj stav na svakom samitu Evropskog vijeća ili samitu Zapadnog Balkana jer je to povezano s odlukama sa samita u Solunu 2003. godine", poručio je grčki ambasador u BiH.
Tokom razgovora, osvrnuli smo se i na posljednje odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, ali i na generalni rad OHR-a.
"Institucija visokog predstavnika je vezana za Dejton i dala je značajan doprinos u obnovi državnosti. Međutim, 27 godina nakon Dejtona, bilo koji visoki predstavnik treba da se konsultuje sa svim političkim partijama u državi, te da vodi kontinuirani dijalog sa njima i uzme u obzir njihove pozicije prije donošenja bilo kakve odluke. Naravno, prioritet zemlje su evropske integracije i tu bi OHR trebao dati svoj doprinos", rekao je ambasador.
S obzirom na to da je ambasador u februaru kritikovao uvođenje sankcija Miloradu Dodiku i drugim političarima, Papandreou je objasnio svoj stav kada je riječ o ovom procesu.
"Sankcije uvedene bez uzimanja u obzir političke slike države, i sankcije koje ciljaju pojedince, ne funkcionišu. Ne treba da uvodimo sankcije pod spektrom 'kaznene diplomatije' koje će pogoršati trenutnu ravnotežu u zemlji. Oni koji podržavaju sankcije treba da shvate da one doprinose kažnjavanju ljudi, a ne političara. Stoga, prije nego što se međunarodna zajednica opredijeli za ovu mjeru kao krajnje rješenje, potrebno je sagledati sve pozitivne ili negativne posljedice", poručio je ambasador.
Na kraju razgovora, osvrnuo se i na planove i projekte koje Ambasada Grčke u BiH planira provesti u 2023. godini.
"Podrazumijeva se da će ova ambasada nastaviti trud na daljem jačanju bilateralnih odnosa na svim nivoima, političkom, ekonomskom, turističkom i kulturnom. Naravno, radit ćemo i na EU perspektivi zemlje. Također, ovim putem vas pozivamo i da pratite aktivnosti devet grčkih kutaka u državi", zaključio je u razgovoru za Klix.ba ambasador Grčke u BiH Dimitrios Papandreou.
Dončić pokazao novu "zvijer" na četiri točka, odmah se javio i veliki Jordan
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
