BiH
5

Čuvar državnog novca: Političar imenovan na čelo nepolitičnog Ureda za reviziju

Piše: E. Mušinović
Foto: CIN
Foto: CIN
Parlamentarna skupština BiH izabrala je istaknutog člana HDZ-a BiH Dragana Vrankića za generalnog revizora Ureda za reviziju institucija BiH. Sporna je činjenica što je, prema važećim bh. zakonima, Ured za reviziju nepolitičan i ne smije podržavati ili biti u vezi s bilo kojom političkom strankom.

Dragan Vrankić je aktuelni član Centralnog odbora Hrvatske demokratske zajednice BiH, a u prošlom sazivu državnog parlamenta obnašao je i funkciju zastupnika HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kao i funkciju člana predsjedništva ove političke stranke.

U privremenoj zajedničkoj komisiji oba doma Parlamentarne skupštine BiH koja je glasala o kandidatima za generalnog revizora Ureda za reviziju institucija BiH, predsjedavajući je bio Vrankićev stranački kolega Bariša Čolak.

Pored Čolaka, kao član komsije bio je i Predrag Kožul također iz HDZ BiH, zatim Jovan Vukovljak (DNS ), Darko Babalj (Savez za promjene), Fahrudin Radončić (SBB), te Damir Bećirović (DF).

Zakon o reviziji institucija BiH u Članu 3. jasno precizira da je Ured za reviziju nepolitičan i ne smije podržavati ili biti u vezi s bilo kojom političkom strankom.

"Zaposleni neće obavljati dužnost, aktivnost, niti zauzimati poziciju koja predstavlja sukob interesa s njegovim službenim dužnostima, a posebno neće imati nikakvu javnu dužnost na bilo kojem nivou u BiH, biti član upravnih ili drugih odbora političkih stranaka, niti slijediti instrukcije političkih stranaka", stoji u Članu 31 Zakona o reviziji institucija BiH.

Također, u etičkom kodeksu za revizore u javnom sektoru se ističe kako je veoma bitno očuvati i stvarnu i predviđenu političku neutralnost VIR-a.

"Stoga je bitno da revizori očuvaju svoju neutralnost u odnosu na politički utjecaj da bi izvršavali svoje revizorske aktivnosti na nepristran način. Ovo se odnosi na revizore, jer VIR-ovi usko sarađuju sa zakonodavnim organima, izvršnim ili drugim vladinim tijelima zakonom ovlaštenim za razmatranje izvještaja VIR-ova", piše u Etičkom kodeksu.

Dragan Vrankić obnašao je do sada kao član HDZ-a BiH funkcije zamjenika ministra finansija, guvernera HNK u prvim poratnim godinama, ministra finansija Federacije BiH i državnog ministra finansija.

Vrankić je bh. javnosti poznat i po tome što je u periodu od 2010. do 2014. godine nakon isteka mandata u Parlamentarnoj skupštini BiH na "bijelom hljebu" uzeo 14.145,12 KM. Njemu je na mjesečnoj osnovi iz budžeta isplaćivano 4.715,04 KM.

HDZ BiH pod kontrolom u Vijeću ministara BiH ima tri ministarstva i to ministarstvo finansija i trezora na čijem čelu se nalazi Vjekoslav Bevanda, ministarstvo odbrane kojim upravlja Marina Pendeš te ministarstvo pravde na čijem čelu se nalazi Josip Grubeša.

Ured za reviziju institucija BiH ima funkciju čuvara državnog novca, a ostaje upitno koliko će imenovanje političara imati utjecaja na ugled ove institucije krucijalne za kontrolu organa državne vlasti.

Podsjećamo, Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv Vrankićeve stranačke kolegice i državne ministrice odbrane BiH Marine Pendeš koju se tereti za kaznena djela nesavjesnog rada u službi i krivotvorenja službene isprave.

S pravom se postavlja pitanje koliko će Vrankić biti nepristrasan u procesu revizije te koliko je zakonito njegovo imenovanje.

Iz Tužilaštva BiH kazali su za Klix.ba kako ne mogu komentarisati upite o tome da li se vodi istražni postupak u vezi s imenovanjem Vrankića.

Podsjećamo, parlamentarna komisija koja je zadužena za sukob interesa utvrdila je da u slučaju imenovanja Vrankića nije postajao sukob interesa.

Ukoliko Tužilaštvo BiH pokrene istragu zbog imenovanja Dragana Vrankića, prvi na udaru naći će se državni parlamentarci koji imenovanje nisu izvršili u skladu sa zakonom.

Inače, članovi Komsije za odlučivanje o sukobu interesa su Borjana Krišto (HDZ BiH), Bariša Čolak (HDZ BiH), Đorđo Krčmar (SDS), Jasmin Emrić (A-SDA), Sredoje Nović (SNSD) i Safet Softić (SDA).

Tužilaštvo BiH već se zainteresovalo za rad državnih parlamentaraca i počelo je provjeravati ko se i na koji način domogao otpremnina i penzija, a nakon toga se vratio u klupe Parlamentarne skupštine BiH.

Državni tužilac Goran Salihović zainteresovao se za slučaj Dušanke Majkić koja se vratila u stalni radni odnos nakon penzionisanja i uzimanja otpremnine od 28.000 KM.