BiH
0

CIK BiH: Ovjereno 79 političkih stranaka

FENA
Centralna izborna komisija BiH (CIKBiH) okončala je danas proces provjere i ovjere političkih stranaka i nezavisnih kandidata za učešće na predstojećim lokalnim izborima.

Kako je na pres-konferenciji u Sarajevu nakon sjednice CIK-a kazala glasnogovornica Maksida Bajramović, od 84 stranke koje su podnijele zahtjev ovjereno je 79 stranaka.

Pet podnesenih prijava nisu ispunjavale zakonom propisane uvjete. To su Bosanskohercegovačka stranka prava, Zeleni Bosne i Hercegovine, BH Slobodni demokrati, Demokratski centar Bosne i Hercegovine i Hrvatska čista stranka prava "Dr. Ante Starčević".

Bajramović je navela da ove stranke imaju mogućnost da u roku od dva dana podnesu žalbu Apelacionom odjelu Suda BiH.

U četiri slučaja su stranke u posljednja dva dana otklonile uočene nedostatke zbog sličnog naziva s ranije registriranim političkim strankama, zbog čega su birači mogli biti dovedeni u zabunu.

Tako će A-SDA imati naziv Stranka demokratske aktivnosti za evropsku BiH A - SDA, dio SDUBiH koji je ostao uz Sejfudina Tokića nastupit će na izborima kao Socijaldemokratska unija 2002 Bosne i Hercegovine - Stranka socijalne pravde, a također će nastupiti Srpska demokratska stranka 1990 - izvorna - Pokret za Srbsku te Srpska narodna radikalna stranka - Banja Luka.

Istovremeno, navela je Bajramović, CIKBiH je ovjerio 236 nezavisnih kandidata za redovne vijećničke mandate i načelnike općina i 34 nezavisna kandidata za predstavnike manjina.

Od 8. do 17. juna ovjerene političke partije i nezavisni kandidati, ukoliko to žele, mogu podnijeti prijavu za ovjeru koalicija i liste nezavisnih kandidata.

Bajramović je saopćila da je CIKBiH, također, osim posebnog Uputstva za primjenu izmjena Izbornog zakona BiH koje se odnose na Srebrenicu donio i operativni plan.

Operativni plan uključuje informiranje ovih birača putem medija, održavanje sastanaka u općinama gdje žive oni koji su imali mjesto prebivališta u Srebrenici 1991. godine, te posjete van BiH, u Sjedinjenim Državama i Srbiji, u onim mjestima gdje živi veliki broj Srebreničana prema popisu iz 1991. godine.

Cilj je da se što više Srebreničana informira o tome o izmjenama Izbornog zakona koje im omogućuju da glasaju u općini u kojoj su živjeli 1991. godine i da se pozovu da to pravo iskoriste.

Kada je u pitanju trošak izbora, prva procjena je bila 11 miliona KM. Primjena izmjena Izbornog zakona koje se odnose na Srebrenicu koštat će dodatnih 350.000 KM. Dodatna sredstva za kampanju informiranja za posebna prava Srebreničana najavili su USAID, te ambasade Holandije i Švedske.