Bitka za predsjednika RS-a: Bošnjački glasovi i detalji koji mogu donijeti prevagu

Naime, Centralna izborna komisija je donoseći odluku o raspisivanju prijevremenih izbora istakla da se izbori raspisuju izbori za predsjednika Republike Srpske, iz reda srpskog naroda, što je u ustavnom smislu pozicija koja ne postoji.

Prema Ustavu Republike Srpske, "predsjednik i potpredsjednici RS-a se biraju direktno sa liste kandidata za predsjednika Republike Srpske tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika".

Ova formulacija povezuje izbor predsjednika i potpredsjednika u jedan proces jer se svi kandidati nalaze na jednoj listi, a birači glasaju samo za jednog od njih. No, treba reći da ni Ustav RS-a ni Izborni zakon ne kažu izričito da prijevremeni izbori za predsjednika automatski znače i izbor novih potpredsjednika.

Naravno, u situaciji kada je Dodiku oduzet mandat predsjednika zbog kršenja odluka i zakona, dovodi u pitanja: Zašto bi potpredsjednicima, koji nisu prekršili ni zakon ni ustav niti su osuđeni bio oduzet mandat. Dakle, riječ je o pravnim nejasnoćama.

Vlast, u smislu predsjednika RS- uvijek mora činiti jedan Srbin, jedan Bošnjak i jedan Hrvat. Ako se raspišu samo izbori za predsjednika, a potpredsjednici iz reda Bošnjaka i Hrvata ostanu u mandatu, novi predsjednik može biti samo kandidat iz reda srpskog naroda. Drugim riječima, Bošnjak ili Hrvat u ovakvoj konstelaciji ne mogu postati predsjednik jer bi time bila narušena ustavna formula tri konstitutivna naroda.

Slična situacija se dogodila 2007. godine kada se birao predsjednik RS-a nakon smrti Milana Jelića i tada se birao samo predsjednik, dok su potpredsjednici, koji su izabrani na izborima u oktobru 2006. godine (Adil Osmanović iz reda Bošnjaka i Davor Čordaš iz reda Hrvata) ostali na funkcijama.

No, na tim prijevremenim izborima je zanimljivo što su se kandidirali, između ostalih Nedžad Delić iz Demokratske stranke invalida ili Anton Josipović iz Narodne stranke radom za boljitak. Ukupno je bilo 10 kandidata, a Delić i Josipović su ukupno osvojili nešto preko 7.000 glasova. Iako nisu imali realne šanse, ipak su se prijavili na izbore kao kandidati iz reda Bošnjaka i Hrvata.

Čak i ako na prijevremenim izborima ne bude nijedan kandidat koji se ne izjašnjava kao Srbin, postavlja se pitanje gdje će otići preko 30.000 glasova Bošnjaka. Na izborima za predsjednika RS-a 2022. godine kandidati Ćamil Duraković, Senad Bratić i Jusuf Arifagić ukupno su dobili oko 37.000 glasova. Najviše je dobio Duraković i izabran je za potpredsjednika RS-a.

Podsjetimo, razlika između Milorada Dodika i Jelene Trivić bila je otprilike 27.000 glasova u korist Dodika. Hipotetički, glasovi Bošnjaka, ukoliko bi bili mobilizirani, sada mogu donijeti prevagu. Svakako, u obzir treba uzeti i izlaznost, koja će nesumnjivo biti manja nego na izborima 2022. godine. Ipak, glasovi Bošnjaka se ne bi trebali zanemariti i trenutno su u "zraku" te mogu ili kandidatu SNSD-a ili kandidatu opozicije donijeti prevagu.

Također, ostaje da se vidi kako će na prijevremenim izborima glasati ljudi sa privremenim boravkom van BiH ili oni koji imaju izbjeglički status. U svakom slučaju glasovi Bošnjaka bi na ovim prijevremenim izborima mogli odigrati značajniju ulogu, a na koju stranu će prevagnuti, zavisi od aktuelnih politika, a prije svega od stranaka iz Federacije BiH.