Ključne obaveze koje BiH još nije ispunila su usvajanje zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, koji je Vijeće ministara BiH nedavno jednoglasno utvrdilo i uputilo u parlamentarnu proceduru, te izmjene Krivičnog zakona BiH u ovom segmentu, koje su nedavno "pale" u parlamentu.
"Osnovni cilj posjete je da pomognemo nagovoriti vlasti u BiH, posebno parlament BiH, da ova dva zakona trebaju biti usvojena", poručio je Kleijssen.
Kleijssen je pojasnio da je Moneyval monitoring mehanizam Vijeća Evrope, ali da primjenjuje svjetske standarde protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Podsjetio je da je Moneyval 2009. godine usvojio izvještaj o BiH, koji djelomično ponavlja zaključke donesene 2005. godine, znači prije devet godina, o određenom broju nedostataka u zakonodavstvu BiH i dao je konkretne preporuke šta treba učiniti da BiH bude na nivou međunarodnih standarda.
"Moneyval je bio veoma strpljiv, imao je razumijevanja zbog kompleksnosti BiH i dao je vlastima dovoljno vremena da riješe situaciju. Međutim, Moneyvalova pravila procedure predviđaju da popravke trebaju biti urađene u određenom roku, a ako se to ne dogodi, on ima na raspolaganju niz koraka koje može poduzeti. Iako postoji akcioni plan, potrebni zakoni nisu usvojeni. Daljni korak je bio pismo generalnog tajnika Vijeća Evrope vlastima BiH u kojem je ukazao da to treba uraditi, ali ni to nije dalo rezultate", kazao je on.
Četvrti korak je slanje ove delegacije na visokom nivou da nagovori vlasti da usvoji ove zakone, jer naredni korak nakon ove posjete može biti da Moneyval izda saopćenje za javnost da BiH ne ispunjava međunarodne standarde protiv pranja novca i finansiranja terorizma, što će imati neposredan učinak na stav međunarodnih finansijskih institucija.
Kleijssen navodi da će u slučaju BiH to značiti mnogo teže poslovanje za bh. kompanije, a pogodit će i obične građane BiH. Naime, ovo saopćenje će biti poslano i globalnom tijelu FATF (Financial Action Task Force), koje ima tzv. "crnu listu".
"Ako bi BiH bila stavljena na tu crnu listu, to bi svako finansijsko poslovanje s BiH učinilo objektom veoma strogog nadzora. Naprimjer, pogodilo bi doznake koje dijaspora iz inozemstva šalje u zemlju, u oba entiteta i Disktrikt Brčko, budući da će slanje novca u BiH biti mnogo kompliciranije jer će finansijske institucije biti krajnje oprezne i praviti mnogo kontrola da novac nije "opran" ili namijenjen za kriminalne svrhe", upozorio je Kleijssen.
Naveo je kako poslanici iz Republike Srpske postavljaju pitanja koja "nisu vezana za suštinu zakona", nego za proceduralna pitanja u vezi s odnosima RS-a s državom BiH.
"Zaista se nadamo da će parlamentarci razlučiti ova dva pitanja i koncentrirati se na zakon i njegovu suštinu, jer zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti kakav je trenutno u proceduri nije savršen, ali bi bio veliki korak u omogućavanju BiH da ispuni svoje obaveze", rekao je Kleijssen.
Također se nada i da će izmjene Krivičnog zakona biti ponovo razmotrene i izglasane.
"Još je otvoren prozor, mi smo tu da pomognemo da nagovorimo bh. vlasti, uključujući parlamentarce iz RS-a da je u njihovom interesu, u interesu građana da ne miješaju suštinu ovog zakona s proceduralnim pitanjima ili političkim pitanjima o kojima možda treba raspravljati, ali ne u kontekstu ovog zakona", rekao je Kleijssen.
Prozor se zatvora. Naredni plenarni sastanak Moneyvala je u aprilu i Moneyval do tada očekuje konkretne rezultate ove posjete na visokom nivou.
"Ako to izostane, Moneyval će biti obavezan svojim proceduralnim pravilima, te obavezom da čuva svoj kredibilitet, kredibilitet Vijeća Evrope i u jednom trenutku neće imati drugog izbora osim da objavi javno saopćenje. Zato snažno ohrabrujemo sve parlamentarce da preuzmu odgovornost u interesu građana ove zemlje", zaključio je Kleijssen.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
