Ambasada Makedonije u BiH: Promjena imena nije "gorka tableta", sačuvali smo nacionalni identitet
Makedonci će 30. septembra izaći na referendum kako bi glasali o tome da li će imenu svoje zemlje dodati riječ "Sjeverna". Najmanje 50 posto građana s pravom glasa od ukupno njih 1,8 miliona mora glasati kako bi referendum bio valjan.
Pitanje glasi: Jeste li za ulazak u NATO i EU uz prihvaćanje sporazuma između Makedonije i Grčke.
Makedoniju često krase epitetom pozitivnog primjera u regionu, a zbog predstojećeg referenduma koji je odraz spremnosti na "gorke tablete" kako bi se stanje zemlje poboljšalo. Kako biste savjetovali bh. kolege, odnosno – koje bi to bile "makedonske gorke tablete" koje BiH mora progutati kako bi brže krenula na euroatlanskim integracijama?
Ne bih rekao da je Makedonija morala progutati 'gorke tablete'. Politika je proces kompromisa, dugotrajan i naporan. Nikad ne postoji 'win-win' situacija i nema apsolutnih pobjednika. Naravno, uvijek postoje tzv. 'crvene linije' koje se ne smiju preći. Republika Makedonija je sačuvala nacionalni identitet i jezik kao osnovne vrijednosti. I BiH ne mora progutati 'gorke tablete', potrebno je samo unapređenje i njegovanje dobrosusjedskih odnosa, a napomenuo bih da je neosporan fakt da su ponekad neophodni ustupci u politici zbog dobrobiti naroda i države.
Ukoliko ishod referenduma bude "za" promjenu imena, obični građani BiH će Vašu zemlju nastaviti nazivati "Makedonija", a "Sjeverna" će biti samo dio protokola. Vjerovatno je i sa većim dijelom regije. Kako komentarišete takvu mogućnost?
Promjena naziva države u 'Sjeverna Makedonija', sa makedonskim narodom i jezikom, nakon uspješnog referenduma i stupanje na snagu Ugovora između Republike Makedonije i Grčke, koristit će se u oficijalnoj komunikaciji. Ipak, nijedan međunarodni ugovor ne može naložiti građanima bilo koje zemlje, u regiji pa i šire, da koriste ili ne koriste određeni naziv u svakodnevnoj komunikaciji.
Kada bi Makedonija mogla postati članica NATO-a i EU u slučaju da opcija "za" odnese prevagu?
Saglasno rokovima u Prespanskom dogovoru, nakon uspješnog referenduma i ratifikacije Sporazuma u skupštinama obje države potpisnice, očekuje se prijem u NATO savez tokom sljedeće godine, dok bi otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom trebalo početi u junu 2019 godine. Danas je otpočeo tzv. 'screening' Evropske unije, proces koji znači pripremu za otvaranje pregovora s EU i usoglašavanje domaćeg sa evropskim zakonodavstvom.
Ukoliko opcija "ne" bude većinska, kakvo razdoblje predstoji za Makedoniju i koje su moguće posljedice (negativne i pozitivne)?
Postoje tri opcije - 'za', koja vodi do članstva u NATO i EU, demokratizacije zemje i ekonomskom napretku, teoretski moguća 'ne' koja će dovesti do ponovnog zastoja u euroatlantskim integracijama, ekonomske stagnacije i političke krize, kao i slučaj nedovoljnog cenzusa, odnosno odziva birača ispod 50 posto, pri čemu će nadležne institucije nastaviti sa procesom ratifikacije i implementacije Sporazuma, pošto je referendum konsultativnog karaktera, odnosno nije obvezujući. Htio bih napomenuti da Referendum nije takmičenje između političkih stranaka, nego nošenje odluke o dobrobiti države i naroda ili zastoja na svim poljima.
Kakvo je trenutno stanje odnosa između Makedonaca i Albanaca u odnosu na početak 21. vijeka?
Područje Makedonije je uvijek bilo mjesto gdje su se poštovale druga nacionalnost, vjera i tradicija. Uspješnost Republike Makedonije, koja predstavlja multietničko i multikonfesionalno društvo, kao i poštovanje principa suživota sa drugima, može da posluži kao primjer za države u regionu, pa i šire.
BiH i Makedonija imaju dobre odnose. Kako gledate mogućnost razvoja istih u kontekstu dva moguća ishoda referenduma u Vašoj zemlji?
Republika Makedonija i BiH imaju tradicionalno dobre odnose u svim oblastima, ne samo političke, nego i dobru ekonomsku suradnju, a posebno suradnju u oblasti kulture. Naše dvije zemlje vezuje zajednička historija i kultura.
Svakako, potrebno je unapređenje odnosa, prije svega trgovačke razmjene, ali ima mogućnosti na svim poljima.
U ovm kontekstu, htio bih da napomenem potpisivanje Ugovora o prelasku državne granice sa ličnom kartom između Vlade Republike Makedonije i Vijeća ministara BiH, kao i buduće otvaranje redovne aviolinije Sarajevo - Skoplje.
Odnosi Republike Makedonije i BiH ostaju konzistentni i bilo kakav ishod referenduma neće uticati na prijateljske odnose dviju država. Naravno, pozitivni ishod referenduma dao bi samo dopunski poticaj razvoju bilateralne suradnje.
Kako ide gradnja autoputeva u Makedoniji, koliko imate kilometara i koliko kilometara je u izgradnji? To nas zanima jer u BiH (posebno u FBiH) imamo mali nepopularan zastoj.
U toku je intenzivna izgradnja autoputeva na panevropskim koridorima. Kompletiran je autoput od granice sa Srbijom do grčke granice, puštanjem u upotrebu dionice Demir Kapija - Smokvica, na panevropskom koridoru X u dužini od 26 kilometara. U toku je izgradnja dionica Kičevo-Ohrid, u dužini od 58 kilometara, po cijeni od 411 miliona eura, kao i i dionica Miladinovci - S.v Nikole -Štip u dužini od 56 kilometara, po cijeni od 226 miliona eura.
Ove dionice su dio panevropskog Koridora VIII, omogući će bolje povezivanje istočnog i zapadnog dijela Makedonije i , u široj perspektivi, povezivanje Jadranskog i Crnog mora, preko Bugarske i Albanije. Također, otpočet je tenderski postupak za izgradnju autoputa Skoplje - Priština, odnosno dio do makedonske granice u dužino od cca. 13 km. Bez dionica u izgradnji, u Makedoniji trenutno ima oko 260 kilometara autoputa punog profila.
Kvalitetna putna infrastruktura je jedan od osnovnih preduslova ekonomskog napretka. Iskreno se nadam da će BiH isto nastaviti sa brzom izgradnjom autoputeva, zbog ekonomskog napretka i boljeg regionalnog povezivanja.
