Malo ko je početkom 2015. godine, kada se Evropska Unija suočila s prilivom ilegalnih migranata, mogao očekivati da će upravo Bosna i Hercegovina postati svojevrsni branik od eskalacije migrantske krize u EU.
Još uvijek nije poznato koliko je tačno migranta ušlo u Bosnu i Hercegovinu i prošlo kroz nju tokom 2018. godine, a prema nekim nezvaničnim podacima bilo ih je blizu 20.000. Među njima je i veliki broj djece koja nemaju pratnju.
U Sarajevu se danas održava ministarska konferencija "Suočavanje s izazovima mješovitih migracija u regiji", gdje se pokušavaju pronaći odgovori i rješenja kako bi se najadekvatnije postupilo prema migrantima u svim zemljama regije.
Migranti se okreću alternativnoj ruti kroz Balkanu okviru svojih pokušaja da dođu do zemalja Evropske unije. Kako piše Euronews, migranti koriste trasu koja vodi od Grčke, preko Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine do Hrvatske.
Evropska komisija podnijela je jučer izvještaj o napretku Evropskog migracijskog programa u kojem se ističe kako je pritisak veliki jer se povećava broj migranata koji dolaze na istočnosredozemnu i zapadnosredozemnu rutu. Dok se situacija na centralnom Sredozemlju smiruje i smanjuje se broj dolazaka migranata iz Turske, povećano je njihovo kretanje kroz Albaniju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.
Broj ilegalnih migranata koji ulaze u Sloveniju ove je godine znatno povećan zbog nove rute preko Bosne i Hercegovine, ali je situacija pod kontrolom, a slovenska policija ističe u četvrtak dobru suradnju s hrvatskim kolegama i demantuje priče o navodnom namjernom "propuštanju" migranata koji koriste niski vodostaj Kupe kako bi se domogli schengenskog područja.
BiH nema načina da presiječe rutu i zaustavi migrante koji nadiru BiH i kojih je trenutno više od 50.000 na ruti između Grčke i BiH, izjavio je Srni ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.
Vijeće ministara BiH danas je zadužilo Koordinacijsko tijelo za pitanja migracija u BiH da se u punom kapacitetu aktivira i putem operativnog štaba preduzme aktivnosti nakon što je povećan broj ilegalnih ulazaka migranata u Bosnu i Hercegovinu.
Veći broj migranata nalazi se na ulicama Bihaća, a najčešće su oko džamija, napuštenih objekata, po parkovima, u blizini pojedinih institucija i fakulteta. Pomoć neznanim gostima pružaju tek pojedine nevladine organizacije, a gradske vlasti traže pomoć viših nivoa i nadležnih službi.
Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić kazao je u razgovoru za Klix.ba kako ne postoji nikakav rok od dvije sedmice tokom kojeg se očekuje veći priliv migranata u našoj zemlji.
