|

U Bihaću registrovano 160 djece migranata bez pratnje: Na putu do BiH prežive traume i nasilje

U Bihaću registrovano 160 djece migranata bez pratnje: Na putu do BiH prežive traume i nasilje
13
Piše: M. N.
17.1.2019. u 14:50
0
komentara
13

dijeljenja
U Bihaću registrovano 160 djece migranata bez pratnje: Na putu do BiH prežive traume i nasilje Foto: E. M./Klix.ba
Još uvijek nije poznato koliko je tačno migranta ušlo u Bosnu i Hercegovinu i prošlo kroz nju tokom 2018. godine, a prema nekim nezvaničnim podacima bilo ih je blizu 20.000. Među njima je i veliki broj djece koja nemaju pratnju.
Oni su najranjivija kategorija i prirotet su u pružanju pravne pomoći koju besplatno vrši organizacija Vaša prava BiH.

Ova organizacija jedina je specijalizirana za pružanje besplatne pravne pomoći osobama koje zatraže azil ili imaju status izbjeglice. Otkako je prošle godine počela migrantska kriza u našoj zemlji, više od 40 pravnika se bori za prava migranata kao ljudi, a posebno djece bez pratnje.

Odrediti staratelja i registrovati ih čim prije



Prema riječima Amre Kadrić i Nine Velić iz organizacije Vaša prava BiH, na ovim slučajevima radi više od 40 pravnika, a ljetos su otvorili i novu kancelariju u Bihaću.

"Mi vršimo informisanje, savjetovanje i zastupanje u postupku azila, ali i u korištenju pravnih lijekova kada odluka tražiocu azila bude negativna. Tada se pišu žalbe Sudu BiH, Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu i drugim institucijama. Prisutni smo od trenutka kada neko iskaže namjeru za azil pa dok ne ostvari sva prava. Maloljetnim osobama pružamo istu vrstu pomoći. To su ranjive kategorije koje mjesecima ili godinama putuju same ili u pratnji navodnih prijatelja i poznanika i zaputile su se ovdje. Nerijetko se ustanovi da su u opasnosti da budu potencijalne žrtve trgovine ljudima ili nasilja pa treba biti senzibilan i oni trebaju biti prioritet", kazala nam je Kadrić.

Foto: I.Š./Klix.ba Foto: I.Š./Klix.ba


Ističu kako je u ovakvim slučajevima najvažnije da cijeli tim stručnjaka radi s maloljetnom osobom jer su one nerijetko već bile žrtve nasilja i doživjele su velike traume na "putu ka boljem životu". U timu trebaju biti psiholog, socijalni radnik i pravnik. Oni prepoznaju da li je dijete zlostavljano ili je u potencijalnoj opasnosti.

"Treba im se što prije odrediti staratelj jer oni ne mogu sami da se zaštite i ostvare svoja prava. Najveći problem u praksi je taj što je postupanje centara za socijalni rad neujednačeno. Neki odmah određuju staratelja, a drugi čekaju duže dok ih ne obavijesti Ministarstvo sigurnosti BiH, a trebalo bi odmah od prvog kontakta kontaktirati centar za socijalni rad koji će donijeti rješenje o staratelju", kazala je Velić.

Neopravdano dugo čekanje na registraciju



Tada nastavljaju rad sa starateljem koji potpisuje ovlaštenje da ih ova organizacija zastupa. Ističu kako s Centrom za socijalni rad u Bihaću imaju odličnu saradnju i da je on do sada registrovao 160 maloljetnika kojim su određeni staratelji.

"U stalnom su kontaktu s našom organizacijom. Problem je što svi tražitelji azila moraju sačekati da se desi postupak registracije koji se kod nas ne dešava unutar propisanih 14 dana, već se neopravdano dugo čeka i oni zbog toga ne mogu ostvariti svoja prava. Na karton čekaju i po nekoliko mjeseci. Kada se radi o maloljetnim osobama, urgiramo da se registracije obave što prije", kazala je Kadrić.

Foto: I.Š./Klix.ba Foto: I.Š./Klix.ba


Za maloljetne osobe saznaju najčešće preko drugih organizacija, UNHCR-a ili im se sami jave. Kada se nađu s njima nerijetko su to vrlo teške situacije. Raspon godina je od 14 do 17.

"Vidjeli su svašta i prošli kroz različite traume. Kao hranitelj im se imenuje osoba zaposlena u socijalnom radu ili ustanovi u koju se smještaju u slučaju da nemaju stariju braću, sestre ili drugog člana rodbine za kojeg se utvrdi da je zaista u srodstvu", kazala je Velić.

Odlaze jer ne mogu riješiti status



Problem predstavlja i to što se prvo rješavaju osobe smještene u imigracionom centru, dok one koje se nalaze u kampovima ili privatnom smještaju čekaju mjesecima na registraciju ili intervju. Iz organizacije Vaša prava BiH kažu da je to jedan od razloga što su migranti obeshrabreni da ostanu ovdje.

"Tražilac azila stiče pravo na rad devet mjeseci od registracije, a s obzirom na to da ovdje čekaju mjesecima samo na registraciju, a moraju se sami izdržavati, posebno ako dolaze porodično, to ih odvraća od BiH. Karton tražitelja azila je važan jer predstavlja identifikacioni dokument s kojim stiču prava. Problem je i taj što se rađaju djeca koju ne mogu upisati u matičnu knjigu rođenih jer majke nisu dobile karton. Bavimo se i tim problemom i zagovaramo da se djeca upišu na osnovu namjere što je isprava s fotografijom koju izdaje nadležni organ BiH. Prema konvencijama svako dijete mora biti upisano bez obzira na status roditelja", kazala je Kadrić.

Država BiH nespremna



Iz ove organizacije ističu kako je država ušla nespremna i nije dala adekvatan i pravovremen odgovor.

"Mi se fokusiramo na pravnu pomoć, ali ne pružamo smještaj ili zdravstvenu uslugu, što je vrlo važno jer osobe prvo trebaju biti zbrinute pa se onda fokusirate na pravnu pomoć. Dolazili smo na teren i zaticali ljude gladne i bez smještaja. Kada su tek počeli dolaziti u manjim grupama zvali smo Merhamet, Caritas, crkve, džamije, razne organizacije i sve one za koje smo pretpostavili da imaju bilo kakav kapacitet za smještaj, iako nije u našem okviru traženje smještaja. Sada je dosta stvari osigurano, ali su to za nas (državu, op.a.) uradile organizacije", kazala je Kadrić.

Nadaju se da će se situacija poboljšati, a procesi ubrzati s obzirom na to da se na proljeće očekuje novi val migranata u BiH.
Prijavi grešku


Komentari (0)
Komentari na članak su isključeni.