Neuralna mreža može mapirati velike ledene brijegove 10.000 brže nego ljudi

Naučnici su u mogućnosti ručno pratiti lokacije velikih ledenih brijegova, a jedan koji je uključen u ovu studiju imao je veličinu Singapura kada se odvojio od Antarktika prije deset godina. No, ipak nije izvodivo ručno pratiti promjene u području brijegova, njihovu debljinu, kao ni koliko vode i hranjivih tvari ispuštaju u more.

"Veliki ledeni brijegovi su važne komponente antarktičkog okruženja. Oni utječu na fiziku okeana, hemiju, biologiju i pomorske operacije. Stoga je ključno locirati ledene brijegove i pratiti njihov obim i koliko vode ispuštaju u okean", izjavila je Anne Braakmann-Folgmann, vodeća autorica rada o neuronskoj mreži.

Dosad se pokazalo da je ručno mapiranje preciznije od automatizovanih pristupa, ali ljudskom analitičaru može biti potrebno nekoliko minuta da ocrta jedan ledeni brijeg što može postati vremenski i radno intenzivan proces kada je riječ o više brijegova.

Istraživači su razvili algoritam nazvan U-net koristeći fotografije snimljene pomoću satelita Copernicus Sentinel-1, koji Evropska svemirska agencija (ESA) koristi za praćenje Zemlje. Algoritam je testiran na sedam ledenih brijegova, najmanji je veličinom odgovarao Bernu u Švicarskoj, a najveći Hong Kongu.

S 99 posto preciznosti, novi model nadmašuje prethodne pokušaje automatizacije, koji su se često mučili da razlikuju ledene brijegove, morski led i drugo. Također, 10.000 puta je brži od čovjeka u mapiranju ledenih brijegova.