Emocionalna inteligencija
19

Uz pomoć Forresta Gumpa pronađen dio mozga gdje se javljaju intenzivni aspekti osjećaja

N.I.
Scena iz filma "Forrest Gump"
Scena iz filma "Forrest Gump"
Naučnici koriste saznanja o osjećajima koje u nama budi voljeni lik Toma Hanksa, kako bismo se bolje upoznali s emotivnim etapama kroz koje prolazi naš mozak.

Forrest Gump, film režisera Roberta Zemeckisa iz 1994. godine, smatra se klasikom savremene filmografije. Komična drama koja obiluje čitavim spektrom različitih emotivnih previranja je Toma Hanksa napravila jednim od najvoljenijih glumaca na svijetu.

Za istoimenu ulogu je, čak, osvojio i svog drugog Oscara za najbolju mušku ulogu, samo godinu dana nakon prvog. Ko se ne sjeća one scene na klupi kada Forrest izusti ovjekovječenu mudrost "Život je kao bombonjera, nikad ne znaš što ćeš izvući"?

Dojam koji ovaj film ostavlja na milione ljudi su sada prepoznali i znanstvenici, pa su projekciju Forresta Gumpa upotrijebili za mapiranje afekta, odnosno, burnog toka emocija.

Ova mapa nosi radni naziv emocionotopija, a znanstvenici su je sastavili na osnovi istraživanja provedenog nad 15 dobrovoljaca koji su bili podvrgnuti gledanju Forresta Gumpa, nakon čega su očitavane njihove emotivne reakcije.

Dobrovoljci su imali zadatak za svaku scenu zabilježiti svoje osjećaje i ocijeniti ih na skali od 1 do 100. Ti podaci su zatim uspoređeni s nalazima funkcionalne magnetne rezonance (fMRI) 15 drugih osoba koje su gledale isti film u prethodnoj studiji, prenosi Mindbodygreen.

Znanstvenici su na osnovi dobivenih rezultata pronašli dio mozga gdje se javljaju složeni i intenzivni aspekti naših osjećaja. Riječ je o dijelu mozga dužine 3 cm, koji se zove desni temporalni režanj. On se aktivirao istog trenutka kada bi osoba osjetila nalet emocija.

Liječnik Pietro Pietrini, koautor istraživanja, istaknuo je da se ovim mapiranjem psihijatrija približava drugim poljima medicine i da daljnja istraživanja mogu doprinijeti liječenju različitih mentalnih stanja.

U zaključku istraživanja se navodi da se boljim upoznavanjem s intenzitetom i kvalitetom naših osjećaja približavamo i boljem razumijevanju procesa koji dovode do ozbiljnih poremećaja, poput depresije i raznih fobija.