Studija pokazuje da Alzheimerova bolest može preći s čovjeka na čovjeka u rijetkim situacijama
Istraživači kažu da je šačica ljudi koji su primili ljudski hormon rasta iz hipofize preminulih donora razvila rani početak Alzheimerove bolesti vjerovatno zato što su korišteni hormoni bili kontaminirani proteinima koji su "zasijali" bolest u njihovim mozgovima.
"Ni na trenutak ne sugeriramo da možete dobiti Alzheimerovu bolest. Ovo nije prenosivo u smislu virusne ili bakterijske infekcije. To je samo kada su ljudi slučajno presađeno u biti, ljudskim tkivom ili ekstraktima ljudskog tkiva koji sadrže ove karakteristike, što je srećom vrlo rijetka i neuobičajena okolnost", rekao je profesor John Collinge, koautor studije i direktor MRC Prion Unit.
Tim kaže da novi rad daje dodatnu težinu ideji da Alzheimerova bolest ima sličnosti s prionskim bolestima, uključujući mehanizam kojim se uključeni proteini šire mozgom.
Prionske bolesti, koje uključuju Creutzfeldt-Jakobovu bolest (CJD), kuru i BSE, uzrokovane su infektivnim, pogrešno savijajućim proteinima koji se šire u mozgu. Ove se bolesti obično javljaju spontano, no rjeđe mogu nastati uslijed genetske mutacije ili se mogu prenijeti putem zaraženog mozga ili živčanog tkiva.
Pišući u časopisu Nature Medicine, Collinge i kolege izvještavaju kako je između 1959. i 1985. najmanje 1.848 pacijenata u Velikoj Britaniji primilo ljudski hormon rasta ekstrahiran iz hipofize leševa.
Međutim, praksa je zabranjena 1985. nakon što se pokazalo da su neki pacijenti naknadno umrli od CJD-a kao rezultat uzoraka hormona kontaminiranih proteinima koji uzrokuju CJD.
Od 80 takvih slučajeva u Velikoj Britaniji, neki su također imali protein zvan amiloid-beta u mozgu kada su umrli - obilježje Alzheimerove bolesti. Iako je bilo nejasno bi li se kod njih razvili simptomi Alzheimerove bolesti, druga su istraživanja pokazala da je amiloid-beta bio prisutan u nekim serijama hormona i da su oni pokrenuli bolest sličnu Alzheimerovoj ako su davani miševima.
Istraživači su izvijestili o nalazima svih osam ljudi upućenih u Nacionalnu prionsku kliniku između 2017. i 2022. godine.
Svi su primili ljudski hormon rasta iz leševa, ali nisu imali CJD. Pet je imalo simptome demencije koji su udovoljavali kliničkim kriterijima za Alzheimerovu bolest, s početkom u dobi od 38 godina. Troje od ovih pacijenata imalo je skeniranje mozga u skladu s dijagnozom, dok su dva imala biomarkere koji su ispunjavali kriterije za Alzheimerovu bolest.
Od ostala tri pacijenta, jedan je imao blago kognitivno oštećenje, jedan je imao kognitivne poteškoće koje je sam prijavio, a jedan nije imao takve simptome, pri čemu je prvi pokazao postmortalne rezultate u skladu s Alzheimerovom bolešću, a drugi je ispunjavao kriterije biomarkera za tu bolest.
Pet pacijenata imalo je DNK podatke, ali samo je jedan pokazao genetski faktor rizika za kasni početak Alzheimerove bolesti, a nitko nije imao genetske varijante za koje se zna da uzrokuju rani početak Alzheimerove bolesti.
Istraživači dodaju da su pacijenti pokazali neke simptome koji su se razlikovali od onih tipičnih za Alzheimerovu bolest, koja ili nastaje spontano ili je povezana s genetskim rizikom, pretpostavljajući da bi to moglo biti zbog toga što njihova bolest ima drugačije porijeklo ili proizlazi iz različitih "sojeva" amiloid-beta.
Rezultati, kažu, nude dokaze da Alzheimer može nastati kao posljedica liječenja kontaminiranim hormonom hipofize.
Dok su slučajevi uključivali ponavljanu izloženost kontaminiranom ljudskom hormonu rasta tokom razdoblja od nekoliko godina, Collinge i kolege kažu da otkrića podižu važnost mjera kao što je osiguranje učinkovite dekontaminacije hirurških instrumenata.
Međutim, Andrew Doig, profesor biohemije na Univerzitetu u Manchesteru, rekao je da su stručnjaci već bili vrlo oprezni u prijenosu moždanog tkiva između ljudi.
Doig je također upozorio da je samo osam pacijenata bilo uključeno u studiju, od kojih su neki nedostajali genetski podaci, dok još nije bilo izravnih dokaza za različite vrste amiloid-beta.
"Iako je novi tip Alzheimerove bolesti koji je ovdje prijavljen od velikog naučnog interesa, budući da otkriva novi način širenja bolesti, nema razloga za strah od toga, jer je način na koji je bolest izazvana zaustavljen prije više od 40 godina. Prijenos bolesti s ljudskog mozga na mozak na ovaj način više se nikada ne bi smio dogoditi", rekao je Doig.
