Sudionici Kongresa, a što je akcentirano u Deklaraciji, iskazali su uvjerenje kako je proces uključivanja Bosne i Hercegovine u evropske i avroatlantske integracije, kao i uopće u globalne razvojne tokove moguć jedino uz uvjet razvoja i afirmiranja domaćih naučnih potencijala i vrijednosti.
Deklaracija polazi od stanovišta kako znanje u službi čovjeka i društvenog prosperiteta postaje najdragocjenija roba - temeljni resurs 21. stoljeća koji otvara mogućnosti svestranog napretka, a što je posebno značajno za zemlje u razvoju kakva je Bosna i Hercegovina.
Sudionici Kongresa bh. naučnika u zemlji i dijaspori pozvali su nadležne bh. institucije i vlasti na svim nivoima da osiguraju zakonski i institucionalni okvir za unaprjeđenje naučnoistraživačkog rada i racionaliziranje sistema visokog obrazovanja.
Posebno je istaknut značaj usvajanja Strategije naučno-tehnološkog razvoja BiH kao temeljnog dokumenta za pokretanje procesa općeg društvenog i privrednog razvoja.
U tom kontekstu, potcrtana je neophodnost uspostavljanja ministarstva visokog obrazovanja, kao i nauke i tehnologije na nivou BiH, te osnivanja agencije za međunarodnu kulturnu i sportsku saradnju.
Kako je prilikom zatvaranja Kongresa istaknuo predsjednik Organizacionog odbora Kongresa i ministar obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo Emir Turkušić, Bosna i Hercegovina ima kapacitete i mogućnosti da prevaziđe postojeće stanje stavljanjem u funkciju znanja i ljudskih resursa koji su dosad bili u značajnoj mjeri neiskorišteni.
"Da bi se to i postiglo, neophodno je i nadalje djelovati u pravcu jačanja saradnje i umrežavanja naučnih institucija i djelatnika iz zemlje i svijeta".
Generalna ocjena je da bi Kongres trebao postati tradicionalni način okupljanja eminentnih naučnih djelatnika s ciljem stalnog jačanja naučnih i tehnoloških kapaciteta neophodnih za razvoj BiH i ostvarivanje boljih uvjeta za život njenih građana i naroda.
Prvi kongres bh. naučnika iz zemlje i svijeta održan je pod pokroviteljstvom Vijeća ministara BiH i Ministarstva civilnih poslova BiH, te uz potporu Vlade Kantona i Kantonalnog ministarstva obrazovanja i nauke.
Na prvom skupu te vrste u glavnom gradu BiH sudjelovalo je oko 200 eminentnih naučnih djelatnika iz 21 zemlje.
Inače, sudionici Kongresa radili su u više sekcija koje su obuhvatile društvene nauke, humanističke nauke, biomedicinske nauke, prirodno-matematičke, biotehničke i tehničke nauke.