Haotična situacija
8

Afričke zemlje formirale koaliciju za pomoć Kongu u zaustavljanju pobunjenika

F. H.
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Angola će poslati kontingent u Kongo kako bi pokušala prisiliti miliciju M23 da poštuje primirje i izbjegne eskalaciju u regiji. Kenija i Burundi već su poslali trupe, dok Uganda i Južni Sudan to planiraju učiniti u narednim mjesecima.

Sukob na sjeveroistoku Demokratske Republike Kongo (DRC), u kojem se vojska sukobljava s pobunjeničkom grupom M23, kratko je poništio nedavni prekid vatre i potaknuo susjedne zemlje na akciju u pokušaju obuzdavanja eskalacije koja destabilizira cijelu regiju.

Predsjednik Angole, João Lourenço, namjerava rasporediti vojnu jeidinic u Gomu, na sjeveroistoku DRC-a, kako bi pokušali natjerati M23 da se vrati u svoje baze i povinuje se uvjetima primirja koje je trebalo stupiti na snagu 7. marta. Kenija i Burundi već su poslali trupe kao dio Regionalnih snaga istočnoafričke zajednice koje podržavaju DRC, a očekuje se da će Uganda i Južni Sudan slijediti njihov primjer u nadolazećim mjesecima.

U međuvremenu, sukobi između kongoanskih trupa i M23, koje prema Ujedinjenim narodima podržava Ruanda, iako vlada u Kigaliju poriče optužbe, intenzivirali u posljednjim danima. Pobunjenici pokušavaju presjeći sve pristupne rute Gomi, glavnom gradu regije Sjeverni Kivu u DRC-u, a borbe su se vodile oko 30 kilometara od grada.

Ofenziva koju je prije nešto više od godinu dana pokrenula M23, skupina koju većinski čine Tutsiji, dovela je do reaktivacije starog sukoba koji je započeo kasnih 1990-ih i nikada nije u potpunosti zamro.

Borbe, prisutnost pobunjenika na vratima Gome, masakri civila, poput onog prošlog novembra u Kishisheu i Bambou koji je odnio živote 131 osobe, i raseljavanje oko 800 000 Kongoanca iz njihovij kuća, prema proračunu UN-a, pridonijeli odluci o slanju trupa iz zemalja Istočnoafričke zajednice (EAC). Od novembra je oko 900 kenijskih vojnika bilo prisutno u tom području, dok je oko 30 burundijskih vojnika stiglo 5. marta.

Ovaj sukob seže do genocida u Ruandi 1994., kada su vladine snage i Hutu milicije ubile gotovo milion ljudi, uglavnom Tutsija, u samo tri mjeseca. Nakon što je Patriotska fronta Ruande (Tutsi) preuzela vlast, milioni Hutua, uključujući počinitelje genocida, pobjegli su u DRC, gdje su se borbe između dviju grupe nastavile.

Sadašnja skupina M23 nastala je 2012. i nasljednica je onih Tutsi gerilaca koji su se borili na sjeveroistoku DRC-a uz podršku Ruande. U novembru te godine pripadnici M23 uspjeli su zauzeti grad Goma, ali ih je protivofanziva kongoanske vojske natjerala na povlačenje i predaju 2013. Zatim je u novembru 2021. ova pobunjenička grupa ponovno pokrenula ofanzivu protiv Konga.

Dolazak vojnog kontingenta iz Angole u sjeveroistočnu regiju DRC-a, koji posreduje u ovoj krizi uz imenovanje Afričke unije, zahtijeva odobrenje parlamenta, koji je trebao raspravljati o ovom pitanju ovog petka. Iako je još uvijek nepoznato koliko će vojnika činiti ovu vojnu jedinicu, njen cilj nije sudjelovanje u bilo kakvoj ofenzivi, već “osiguranje područja M23 i zaštita članova ad hoc mehanizma za verifikaciju primirja, predvođenog oficirom iz Angole”, tačnije generalom Joao Massone, navodi se u saopćenju angolskog predsjedništva.

Ministar vanjskih poslova DRC-a Christophe Lutundula rekao je u utorak na konfernciji za novinare da će bataljon angolske vojske imati zadatak provoditi odredbe mirovnog procesa u Luandi, posebice povlačenje M23 u svoje baze; do sada je ova skupina prekršila uvjete prekida vatre od 7. marta, kao i druga prethodna primirja.

"Predsjednik Lourenço obavijestio je predsjednike Tshisekedi (Kongo), Kagame (Rwanda), Ruto (Kenija), Ndayishimiye (Burundi) i Samia Suhulu (Tanzanija)", dodao je ministar, uz održavanje bliskog kontakta s imenovanim posrednikom EAC-a, bivšim kenijskim predsjednikom Uhuru Kenyatta, i sa samim M23, koji je obaviješten o ovom pokretu trupa.

Delegacija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda otputovalo je prošle sedmice u Gomu kako bi iz prve ruke promatralo situaciju, nakon čega su inzistirali na potrebi traženja rješenja putem pregovora.

“Izlaz iz ove krize može biti samo politički, kroz pregovore”, rekao je Nicolas de Rivière, francuski ambasador pri UN-u, koji je još jednom ukazao na vladu Ruande kao financijskog podupiratelja i pobunjeničke skupine M23.

Kongoanska vlada nerado popušta pred onim što smatra agresijom druge zemlje na svom teritoriju, posebno u vrijeme kada predsjednik Félix Tshisekedi riskira svoju političku budućnost, s izborima koji su zakazani za kraj godine protiv suparnika poput Martina Fayulua ili Moïsse Katumbi.

"Ne dolazi u obzir pregovarati s M23", rekao je Patrick Muyaya, glasnogovornik kongoanske izvršne vlasti, krajem februara ,ministar Lutundula inzistirao je na opisivanju pobunjenika kao "terorista".

U gradu Goma situacija je sve zagušljivija. Hiljade raseljenih osoba pristižu praktički svaki dan kao posljedica napada i kretanja M23, s posebnim intenzitetom oko grada Sakéa, u blizini regionalne prijestolnice, te u gradovima Kirotshe i Shasha, na rubu jezera Kivu.

Kongoanska vojska nije bila u stanju obuzdati ovu ofanzivu i oslanja se na naoružane skupine kao što su Mai Mai i Demokratske snage za oslobođenje Ruande (FDLR), s Hutu većinom. Za sada su se od sudjelovanja u borbama suzdržali kenijski i burundijski vojnici regionalnih snaga EAC-a, kao i pripadnici UN-ove misije u DR Kongu (Monusco). Stanovništvo Sjevernog Kivua optužuje te strane snage za nedjelovanje.

S druge strane, osumnjičeni militanti džihadističke skupine ugandskog porijekla, Savezničke demokratske snage (ADF), ubili su 19 ljudi prošle nedjelje u gradu Kirindera, u regiji Sjeverni Kivu. Ovaj napad dogodio se nekoliko kilometara od Mukondija, gdje je ADF prošle sedmice također ubio još 35 ljudi. Kongoanska vojska je 28. fevruaraubila Fezza Mulala zvanog Seguja, koji se prema izvještajima samih oružanih snaga smatra službenikom broj tri unutar ove terorističke skupine s vezama s Islamskom državom.