Svjedoci historije na policama muzeja: U Kaknju izloženi pečati i matrice Arhiva BiH
Arhiv Bosne i Hercegovine u svojim depoima čuva više 500 arhivskih zbirki i fondova, a jedna od njih je i zbirka pečata i matrica koja je izložena u Muzeju Kaknja, a koju će posjetioci imati priliku vidjeti narednih dana.
Zamjenik direktora Arhiva Bosne i Hercegovine Hadžija Hadžiabdić je izjavio kako su izložbu napravili arhivisti iz Arhiva BiH te da im je zadovoljstvo što su imali priliku ovakvu izložbu predstaviti u Kaknju.
"Uputio bih apel općinskim vlastima i sekretaru za društvene djelatnosti da putem dopisa obavijesti osnovne škole kako bi pogledali ovu izložbu, da im kustosi objasne sve u vezi s izložbom. Najavio bih i dolazak nekog iz Arhiva BiH s ciljem održavanja časa historije o temi koja bude najzanimljivija", poručio je Hadžiabdić.
Cilj izložbe je bio da se predstave izvorne forme pečata i žigova ili matrica kojima se očituju ljepote pečatoslovlja, jer je svaki od njih kroz historiju bio svjedok nenadmašne važnosti.
Historija pojedinih matrica nepoznata do danas
U Arhivu Bosne i Hercegovine nalazi se više od 600 izvornih formi pečata, štambilja i žigova ili matrica prikupljanih u Arhiv desetinama godina te danas imaju jedinstvenu zbirku u kojoj je svaka matrica određena, klasificirana i opisana.
"Matrice su iz raznovrsnih oblasti, najviših organa zakonodavne i izvršne sudske vlasti, oblasnih okružnih organa, ministarstava, komiteta, savjeta, sekretarijata, narodnih odbora i uprava, iz prosvjete, nauke, kulture...", govori za Klix.ba stručna saradnica Arhiva BiH Merima Serhatlić-Agarević.
U Kaknju je izložen i pečat o čijem porijeklu Arhiv BiH nema tačne informacije, a riječ je o pečatu za koji se pretpostavlja da je iz 19. vijeka, na kojem je vidljiv simbol krsta, jedan od značajnijih simbola pečata srednjeg vijeka pa i kasnije.
Poznato je da se upravo ovim poslovima nije planski bavila nijedna druga institucija iz oblasti kulturnog naslijeđa, a Serhatlić-Agarević ističe da nije poznat razlog zbog čega su matrice nekome bile nebitne.
"Da li je razlog tome bio taj što tadašnje zakonodavstvo nije regulisalo bilo kakvu zaštitu pečata, odnosno matrica nakon prestanka njihovog korištenja i važnosti ili što je zakonski propis obavezao vlasnike pečata da se ih nakon isteka upotrebe unište, nije poznato", dodaje naša sagovornica.
Najstariji pečati oštećeni i uništeni u požaru 2014. godine
Historija pečata podijeljena je po vremenskim periodima njihovog nastajanja, od pečata kralja Stjepana Dabiše koji se trenutno nalazi u Zemaljskom muzeju BiH, preko bule pape Leona XIII, do onih Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu, Šerijatske sudačke škole, Velike župe vrhbosanske do historije pečata novijeg vremenskog perioda. Međutim, u Kaknju je izložen i jedan od najstarijih pečata u Arhivu BiH. Pravljeni su od raznih materijala i na raznim materijalima kao što su gips, glina, olovo, kasnije i drvo, a najviše pažnje se posvećivalo kvalitetu otiska.
"Jedan od interesantnih starih pečata u posjedu Arhiva BiH, koji je izložen u Muzeju Kaknja jeste bula pape Leona XIII. Naime, ovom bulom papa obavještava cara o obnovi redovite crkvene uprave u pokrajinama Bosni i Hercegovini te imenovanju Josipa Stadlera prvim vrhbosanskim nadbiskupom 18. novembra 1881. godine", kazala je Serhatlić-Agarević.
Bula je izrađena od olova i kružnog je oblika. Promjera je 4,5 mm i debljine 0,5 mm. Na aversu bule prikazana su dva lika, stilski en face s bradama, pretpostavka je da su to likovi Svetog Petra i Pavla. Između likova se nalazi krst, a iznad njih SS što znači Sveta Stolica. Na reversu je jasno ispisano ime pape Leona XIII ("Leo Papa XIII"). Nažalost, ova svečana javna pisana papina okružnica stradala je u posljednjim nemirima u požaru 2014. godine.
U Muzeju Kaknja izložen je samo jedan dio pečata, ali iz različitih oblasti i različitih vremenskih perioda. Ova izložba prvi put je predstavljena prošle godine na Svečanoj akademiji Arhiva Bosne i Hercegovine u Domu oružanih snaga BiH.
Muzejska pedagoginja Javne ustanove Kulturno-sportski centar Kakanj Amina Kovač je izjavila kako se uposlenici muzeja svake godine trude na prigodan način obilježiti značajne datume, a izložba će biti ujedno i prilika da nastavnici učenicima pruže priliku da aktivnosti realizuju van učionica.
Dodijeljene su i zahvalnice za pomoć u realizaciji projekta, a iz Muzeja Kaknja su pozvali javnost da posjeti izložbu čija će postavka biti dostupna do 29. septembra.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
