Ovaj komad na scenu će biti postavljen iduće godine u bečkom teatru Schauspielhaus dok će bh. reditelj Dino Mustafić takođe režirati predstavu po ovom tekstu.
U razgovoru za FENU Mustafić govori o značaju ovog teksta o odmaku od ideološkog gledanja na Mladu Bosnu…
FENA: Povodom stogodišnjice početka Prvog svjetskog rata, bečki teatar Schauspielhaus će na scenu postaviti za tu priliku specijalno poručen komad beogradske književnice Biljane Srbljanović, "Princip“. Isti tekst u Vašoj režiji se takođe iduće godine može očekivati i na daskama pozorišta iz Sarajeva i Beograda. Kako bi opisali tekst koji se bavi temom koja se nerijetko i previše ideološki posmatra?
MUSTAFIĆ: Mislim da je Biljana Srbljanović napisala jedan vrlo važan dramski tekst, jedan od najboljih koji sam čitao u južnoslovenskoj dramaturgiji. Tekst je hrabar i pametan, ne bavi se istorijom, već mladobosancima kao zanesenim mladim ljudima vođenim političkim idejama emancipacije i političke slobode južnoslovenskih naroda.
FENA: Kako danas definisati Mladu Bosnu, Gavrila Principa kao teroriste, heroje ili se osloboditi ideoloških predrasuda pa naći neku novu definiciju?
MUSTAFIĆ: Nažalost, danas kada se govori o Mladoj Bosni govori se iz političkog i nacionalnog diskursa, sve se strasno i površno interpretira na nivou da li je Princip "terorista" ili "nacionalni heroj"? E pa nije niti jedno, niti drugo, zato je Biljanina drama fantastična, jer se ne bavi istorijom već ljudima u njoj, strahovima i nadanjima tih mladića koji vjeruju u svoje ideale južnoslovenskog bratstva, oni imaju i svoje unutrašnje sukobe i dileme u odnosu na političke ideje koje zastupaju. Dogodine je važan jubilej u historiji Sarajeva i južnoslovenskoj historiji, sto godina ratova i mira u zemlji koja se krvavo raspala, a zvala se Jugoslavija, između ostaloga što od historije nismo ništa ni naučili, izvukli pouke, već smo je gledali kroz etničku i vjersku optiku, zaboravljajući njen kontekst i korelaciju.
Ova drama me je duboko dirnula, vratila u moje predratno Sarajevo po humoru i atmosferi, podsjetila na te divne 80-e srednjoškolske i studentske dane kada smo rušili tabue i mentalne dogme socijalizma, čitali, tačnije gutali knjige i vodili žustre literarne polemike po sarajevskim kafanama, baš kao sto su to činili mladobosanci u svojoj kulturnoj emancipaciji i revoluciji. Nismo vidjeli, nismo osjetili da nam se iza leđa budi jedna "stara", a za naše tada mlade živote "nova" ideologija nacionalističkog zla i mraka.
Mlada Bosna je bila progresivna ideja Slobodne Jugoslavije, a 90- su bile godine onih demona koji žive i vjeruju u istoriju kao čin nasilja, terora i destrukcije, pa su u svojim lupetanjima na stranačkim skupovima SDS-a zloupotrebljavali i iskrivljivali činjenice o karakteru Mlade Bosne, baš isto kao i prije sto godina kada su to činili velikosrpski nacionalisti iz Crne ruke. I o njima se govori u drami, o tim tajnim službama i ljudima poput Apisa koji glorifukuju akt nasilja, mitološki uzdižu ubistvo. Takvim je lojalnost režimu, važnija od svih moralnih i političkih skrupula, svih božijih i ljudskih zakona, jer su to ti šefovi policija ili istorijski mračnjaci koji prežive sve režime, a cilj opravdava svako sredstvo, pa i atentat.
FENA: Gdje i kada će biti premijera predstave?
MUSTAFIĆ: Ja imam privilegiju da postavim Biljaninu dramu koja se sada zove "Mali mi je ovaj grob" na našim jezicima, to će biti teatarska kooprodukcija Sarajeva i Beograda, okuplja izvrsnu produkciju Hartefakta i Bitef teatra iz Beograda, kao i Kamerni teatar 55 i festival Mess.
Tako će se predstava paralelno igrati u dva spomenuta grada, okupit će autorsku ekipu iz regiona, dok će i glumci biti iz ovih centara. Okupit ćemo najbolju glumačku ekipu, jer su karakteri napisani sjajno i siguran sam da će biti vrlo insipirativni za glumce kao i za mene.
Premijera je zakazana za početak februara u Kamernom teatru 55 i Bitef teatru. Gdje će biti prva premijera još nije precizirano sa produkcijom, ali sigurno je da će biti odigrana odmah u oba teatarska centra.
FENA: Činjenica je da su i Mlada Bosna i Gavrilo Prinpip i Ferdinanad i Sofija i sam atentat dio naše istorije. A od činjenica ne treba bježeti. Da li bi trebalo vratiti tamo gdje su bile i „stope Gavrila Principa“ pa i sve ono što je simbol ovog čina?
MUSTAFIĆ:- Nadam se da će ovaj tekst, zatim predstava dozvati gradsku pamet da vrate Principove stope, vrate muzej Mlade Bosne, bit će to prilika da oni koji retuširaju istoriju ili je koriste kao poligon za daljnje nacionalne sukobe u Bosni budu prokazani u svojoj gluposti i manipulaciji istorijskim činjenicama.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
