|

Mirsad Sijarić: Zemaljski muzej BiH mora biti bolje finansiran, od projekata samo preživljavamo

Mirsad Sijarić: Zemaljski muzej BiH mora biti bolje finansiran, od projekata samo preživljavamo
21
Piše: M. A.
30.12.2018. u 09:59
61
komentara
21

dijeljenja
Mirsad Sijarić: Zemaljski muzej BiH mora biti bolje finansiran, od projekata samo preživljavamo Foto: H. M./Klix.ba
Nakon izuzetno turbulentnih godina Zemaljski muzej BiH bi od naredne godine konačno mogao pozitivno poslovati. V. d. direktora Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić je za portal Klix.ba govorio o trenutnom stanju ove institucije kulture i uopćeno o domaćoj kulturnoj politici.
U Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu danas su predstavljeni rezultati poslovanja ove institucije u godini koja je na izmaku. Osim velikog broja projekata i ostvarenih međunarodnih saradnji, posebno je važno istaći to da je Zemaljski muzej BiH drastično smanjio dugovanja i da bi od iduće godine mogao ući u plus.

"Vlada FBiH preko Općine Centar nam je uplatila 500 hiljada KM, što smo automatski preusmjerili na saniranje dugovanja. To nam je bila možda i najvažnija finansijska injekcija u 2018. godini. Kada govorimo isključivo o donaciji Općine Centar, ona nam je uplatila 30 hiljada KM i to nam je također dosta pomoglo iako je ova sarajevska općina potpisnica Memoranduma o razumijevanju kojim je pristala da nam uplaćuje 150 hiljada KM", na početku razgovora je istakao Mirsad Sijarić.

On nam je kazao i to da se nastavlja negativan trend da Zemaljski muzej BiH od nadležnih institucija ne dobija podršku kakvu bi trebao i da je prinuđen preživljavati, a ne živjeti.

"Nažalost, mi imamo slabu pomoć nadležnih državnih institucija i bukvalno smo osuđeni na djelovanje od sredstava koja dobijamo kroz projekte. Ovo je najneefikasniji sistem finansiranja jedne javne ustanove i od toga možemo puko preživljavati, a nikako živjeti. Mi u svom timu imamo doktore nauka koji, umjesto da se bave onim za što su se školovali duži niz godina, bave se time kako zaraditi novac za samu ustanovu kako bi se eventualno u budućnosti mogli baviti svojim poslom. To je katastrofa, užas i poraz, ali i refleksija politike i društva u kojem živimo", kategoričan je Sijarić.

V. d. direktora Zemaljskog muzeja BiH je naglasio kako neke kantonalne institucije dobijaju više sredstava od najvećeg i najznačajnijeg muzeja u državi.

"Mi redovno od Vlade KS dobijamo pomoć u vrijednosti od 200 hiljada KM, ali se nadamo da će se njihov odnos prema nama promijeniti i da ćemo dobijati više sredstava. Međutim, žalosno je da se za neke kantonalne institucije kulture izdvaja više sredstava nego za Zemaljski muzej, a tu se radi o milionskim iznosima. Narodno pozorište u Sarajevu, kao jedna od kantonalnih institucija, ima budžet od šest miliona KM, dok se za Zemaljski muzej BiH izdvaja samo 200 hiljada KM. Ja bih iskreno volio da budžet prethodno spomenutog Narodnog pozorišta bude duplo veći, ali bih volio da Kantonalna vlada nađe razumijevanja i za nas, iako smo mi na drugom nivou", objašnjava Sijarić.

Kako dalje govori, Zemaljski muzej BiH susreće se i s velikim problemom nedostatka ljudstva pa su trenutni uposlenici primorani raditi nekoliko dodatnih poslova osim svog primarnog.

"U Zemaljskom muzeju BiH trenutno radi 45 ljudi, a trebalo bi nam najmanje tri puta više kako bismo normalno funkcionirali. Međutim, moram se pohvaliti da sa mnom rade ljudi koji su pametni, sposobni i vrijedni, ali su zatrpani s pet dodatnih poslova koji im onemogućavaju da se razvijaju i dokažu u punom kapacitetu na poslu koji bi trebali primarno obavljati. Dakle, svi sve rade i drugačije ne može. Posebno bih istakao Odjeljenje za restauraciju i konzervaciju koje je od 2018. godine bolje organizirano i strukturirano, imamo nekoliko novih ljudi koji su fokusirani isključivo na ovaj sektor tako da smo zabilježili pozitivne rezultate kada je riječ o poslovanju konkretno ovog odsjeka", dodao je on.

Jedan kuriozitet vezan za Zemaljski muzej BiH jeste da je on jedina institucija ovog tipa u našoj državi koja ima zaposlene restauratore za tačno određene vrste materijala.

"Iako je neizvjesno govoriti o budućnosti kada je riječ o Zemaljskom muzeju BiH, mi imamo planove, a šta će od njih biti realizirano to ne zavisi od nas. Mi ćemo u 2019. godini pokušati riješiti pitanja kao što su ona vezana za elektroinstalacije, sigurnosna pitanja, stanje u depoima i slično. To su stvari koje se jednostavno moraju uraditi", zaključuje Sijarić.

Na samom kraju razgovora v. d. direktora Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić je kazao kako je opstanak ove institucije nužan zbog toga što mlade generacije moraju biti izložene nekoj vrsti kulturnog utjecaja i obrazovanja radi budućnosti cjelokupnog društva.
Prijavi grešku


Komentari (61)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...