{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kako smo se odrekli Maka Dizdara: Makovu hižu u Sarajevu više ne želi ni Izetbegović ni lokalna vlast

7.6.2018. u 09:51
774
285
Kako smo se odrekli Maka Dizdara: Makovu hižu u Sarajevu više ne želi ni Izetbegović ni lokalna vlast
774
Kako smo se odrekli Maka Dizdara: Makovu hižu u Sarajevu više ne želi ni Izetbegović ni lokalna vlast
Kuća u Sarajevu u kojoj je Mak Dizdar živio i radio (Foto: Arhiv/Klix.ba)
U oktobru prošle godine obilježena je stogodišnjica rođenja Maka Dizdara, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika. Bez obzira na brojne poteškoće i probleme Upravni odbor Fondacije Mak Dizdar istrajao je, a na kraju je cijeli projekt podržao i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Sedam mjeseci poslije javna obećanja postala su tek prazne riječi.
"Ovo nije samo svečanost posvećena stoljeću koje je iza nas, već i stoljeću pred nama, kako to poručuju iz Makove fondacije. Napori da već u proljeće naredne godine započne otvorenje Makove hiže i u Sarajevu, u kući u kojoj je stanovao, zaslužuju i imat će moju snažnu podršku. Naša je dužnost da učinimo napore da ovo stoljeće bude bolje od stoljeća koje je iza nas", rekao je Izetbegović na obilježavanju stogodišnjice rođenja Maka Dizdara.

Nove prepreke



Samo dva mjeseca poslije Fondacija Mak Dizdar naišla je na nove prepreke. Za inicijativu da u nekadašnjoj galeriji IPC na Baščaršiji, odnosno u kući u kojoj je Mak Dizdar proveo značajan dio života i, između ostalog, napisao "Stare bosanske tekstove" i "Kameni spavač", bude smještena stalna postavka posvećena njegovom životu i djelu, niko nema sluha.

"Početkom decembra prošle godine imali smo sastanak s načelnikom Općine Stari Grad Ibrahimom Hadžibajrićem koji je prošao iznenađujuće dobro, jer je Hadžibajrić obećao da će podržati inicijativu za uspostavljanje Makove hiže u ulici Luledžina br.12. Riječ je o kući u kojoj je Mak proveo značajan dio života, a koja se trenutno ne koristi. Mi za ovaj projekt nismo tražili nikakva sredstava od Općine, a ponudili smo da za ovaj prostor plaćamo najamninu", rekao nam je Gorčin Dizdar.

Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba


Međutim, tu je sve stalo. Načelnik Hadžibajrić prestao se javljati, a na upućene dopise nije odgovorio. Do objave ovog teksta iz Općine Stari Grad nismo dobili odgovor na pitanje zbog čega je uskraćena podrška ovoj inicijativi.

"Slali smo ukupno tri dopisa, a uz posljednji smo uvrstili i više od 1.300 potpisa građana koji su izrazili svoju podršku ovom projektu. Nikada nismo dobili nikakav odgovor. To nije samo neprofesionalno i nepristojno, već, vjerujem, i nelegalno, jer su državne službe zakonski dužne odgovoriti na sve dopise koje zaprime", rekao je Dizdar.

Borba s vjetrenjačama



Nakon više od šest mjeseci borbe, nadanja i iščekivanja Fondaciji Mak Dizdar stigao je i odgovor iz kabineta bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

"Telefonski smo obaviješteni da Izetbegović ne želi ni na koji način pomoći realizaciju ovog projekta, niti održati sastanak na kojem bi se o njemu razgovaralo. U međuvremenu smo se Bakiru Izetbegoviću obratili molbom za podršku festivalu kulture Slovo Gorčina, koji se od 1971. godine održava u čast Maka Dizdara u njegovom rodnom gradu Stocu. I na ovu molbu dobili smo negativan odgovor. Napominjem da je, u isto vrijeme, g. Dragan Čović visoki pokrovitelj manifestacije Vidoške pjesničke noći, svojevrsnog odgovora stolačkog političkog establišmenta na tradiciju Slovo Gorčina, dakle pjesničke večeri koja se održava na najpoznatijoj nekropoli stećaka Radimlja i na kojoj se dodjeljuje nagrada Hrvatski stećak", rekao je ističući kako je teško izbjeći zaključak da je stogodišnjica rođenja Maka Dizdara poslužila isključivo za jeftino prikupljanje političkih poena.

Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba


Naglašava da se tu ne radi samo o Maku Dizdaru, već o čitavom spletu humanističkih i civilizacijskih vrijednosti za koje u današnjem Sarajevu i Bosni i Hercegovini ima sve manje mjesta.

"Jedna od tih vrijednosti jeste i dužnost očuvanja sjećanja na ono najvrednije što je stvoreno u našoj vlastitoj tradiciji. Ne radi se tu o nekom pukom propagiranju 'nacionalnih vrijednosti', već o jednostavnoj poruci upućenoj trenutnim i budućim generacijama, da je i u Bosni i Hercegovini moguće stvarati vrhunska, globalno značajna umjetnička ili naučna djela. Borba za Makovu hižu je i borba za Ars Aevi, za opservatorij, za koncertnu dvoranu, za povratak Nacionalne biblioteke u Vijećnicu, za kraj etno-nacionalnog aparthejda u Stocu... Porazi su nezaobilazan dio te borbe, ali je svaki ovakav poraz još jedan argument u korist tvrdnje da se radi o beznadežnoj borbi protiv vjetrenjača", rekao je Dizdar.

Ostaje nada da će institucije kojima su se obratili ipak prepoznati vrijednost ovog i drugih projekata Fondacije Mak Dizdar i Udruženja "Slovo Gorčina". U međuvremenu, fokusirani su na održavanje festivala kulture Slovo Gorčina za koji su ove godine pripremili bogat program, a uobičajena borba za osiguranje sredstava, za koju su pokrenuli i crowdfunding kampanju, im tek predstoji.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li ste zadovoljni kvalitetom kulturnih manifestacija u BiH?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: