{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Izdavač Muamer Spahić: Utabati put bh. književnosti prema regionalnom tržištu

22.10.2018. u 22:18
74
9
Izdavač Muamer Spahić: Utabati put bh. književnosti prema regionalnom tržištu
74
Izdavač Muamer Spahić: Utabati put bh. književnosti prema regionalnom tržištu
Foto: Senad Gubelić
Jučer je u Beogradu otvoren Međunarodni sajam knjiga, inače 63. po redu, a prvi put će Zajednica izdavača/nakladnika u BiH predstaviti najnovija izdanja iz vlastite književne produkcije. Sajam će biti otvoren do 28. oktobra.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U prostorijama Izdavačke kuće Connectum u petak je održana press konferencija na kojoj su predstavnici sedam bh. izdavačkih kuća okupljenih oko Zajednice izdavača/nakladnika u BiH najavili premijerno predstavljanje svojih izdanja u Srbiji.

Osim što će se beogradska publika imati priliku upoznati s najnovijim naslovima bh. književne produkcije, imat će priliku porazgovarati i s predstavnicima naših vodećih izdavačkih kuća i upoznati se s njihovim djelovanjem.

Ovom prigodom razgovarali smo s predsjednikom Zajednice izdavača/nakladnika u BiH Muamerom Spahićem, koji je ujedno i vlasnik zeničke izdavačke kuće Vrijeme.

Glavni cilj učešća na sajmu proboj na regionalno tržište



"Jedan od prioriteta naše zajednice prilikom osnivanja bilo je između ostalog i zajedničko predstavljanje izdanja na regionalnim sajmovima. Ovakve i slične manifestacije su izuzetno bitne zato što smo u mogućnosti knjige iz vlastite produkcije predstaviti publici u jezički srodnim područjima. Posebno je to važno u Srbiji gdje su naše knjige relativno nedostupne i gdje ih je vrlo teško nabaviti, pa će srbijanski čitaoci na ovom sajmu neke naslove imati priliku kupiti po prvi put", govori Muamer Spahić.

On ističe da je nešto manje loša situacija u Zagrebu i da su bh. izdavači tamo zastupljeniji u odnosu na beogradsko tržište, a upravo navodi Srbiju i Hrvatsku kao ciljana područja kada je u pitanju distribucija domaće književnosti prema regionalnom tržištu.

"Nažalost, BiH ima relativno skučenu ozbiljnu književnu produkciju. Radi se oko 300-400 naslova koji imaju komercijalni potencijal, što nas čini dosta manje konkurentnim u odnosu na veće izdavačke kuće iz Srbije i Hrvatske. Mislim da se ta situacija treba mijenjati jačanjem potencijala bh. izdavača. Mi moramo najprije doći do broja od najmanje hiljadu različitih naslova koji će se naći na tržištu, ali koji će biti zaista ozbiljni naslovi. No, teško da možemo parirati našim susjedima iz Srbije i Hrvatske zbog toga što je tamo dosta veće tržište, mi imamo veću stopu PDV-a i imamo ubjedljivo najmanju institucionalnu potporu. Mi znamo za ovu situaciju, suočavamo se s njom i nastojimo promijeniti stanje", ističe Spahić kada je u pitanju komercijalni potencijal domaćih izdanja u regionu.

Samoizdavaštvo kao konkurencija izdavačkim kućama



"Najveći dio književne produkcije u BiH čine samoizdata izdanja i izdanja brojnih institucija koje nisu profesionalni izdavači. Iako zvuči paradoksalno, ali izdavačke kuće zapravo su manjina kada je u pitanju proizvodnja i distribucija knjiga. Problemi nastaju zbog izostanka institucionalne podrške kada je u pitanju izdavanje 'lijepe književnosti', što dovodi do situacije da izdavači nemaju interes štampati i objavljivati takva djela jer je to izrazito suženo područje i može im donijeti samo gubitke“, naglašava predsjednik Zajednice izdavača/nakladnika u BiH kada je riječ o sve češćem fenomenu samoizdavanja knjiga.

Kako ističe Muamer Spahić, IK Vrijeme ima ediciju "Nova osjećajnost" u sklopu koje o svom trošku na godišnjem nivou objavljuju dvije knjige poezije i jednu do dvije knjige proze mladih autora.

"Mi bismo trebali imati u našoj državi jednu do dvije izuzetno jake izdavačke kuće koje bi bile u mogućnosti iz vlastitih sredstava finansirati izdanja mladih pisaca. Primjerice, izdavačka kuća tog tipa nekad je bila 'Svjetlost' ili 'Veselin Masleša'. Ja nemam ništa protiv samoizdatih naslova, to je vrlo često jedini način da se knjiga objavi i to je zapravo naša svakodnevnica. Međutim, mnogi ljudi koji sami objavljuju svoju književnost često se susreću s problemom distribucije, pa moraju tražiti alternative kada je u pitanju plasman proizvoda", dodaje Spahić.

Čitanje knjiga je opet in



Muamer Spahić kaže kako od "lijepe književnosti" najveći komercijalni potencijal imaju prozna djela, dok je nešto manja potražnja za poezijom i dramskim tekstovima.

"Više nisam optimističan, ja sam sada uvjeren da će knjiga kao medij opstati. Italijanski pisac Umberto Eco izjavio je kako je knjiga prirodni izum kao što su točak, kašika, nož i sl. Dakle, ne možete imati bolji proizvod za konzumiranje tečne hrane od kašike ma koliko god ga tražili. Tako i knjiga spada u red savršenih proizvoda koji nikad neće biti out. Trendovi u svijetu su također pozitivni, printane knjige bilježe rast u zadnje četiri godine tako da je budućnost čitanja svijetla“, zaključuje Muamer Spahić kada je riječ o budućnosti knjige kao medija.

Na kraju Muamer Spahić govori kako je čitanje danas potpuno elitistički čin na globalnom nivou, ali u pozitivnom smislu. Govori kako su knjige zaista in i da možemo sve češće vidjeti ljude kako čitaju u sredstvima javnog prijevoza, u kafićima, na plažama itd.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: