Film/TV
39

Stephenu Frearsu uručeno Počasno Srce Sarajeva: Filmove ću u budućnosti prikazivati u ovom kinu

Piše: L. Č.
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
(Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Stephenu Frearsu, jednom od najistaknutijih i najprovokativnijih britanskih reditelja današnjice, večeras je uručeno Počasno Srce Sarajeva za izvanredan doprinos filmskoj umjetnosti. Reditelj je kazao kako je Open Air najbolje kino u Evropi te da će ubuduće svoje filmove prikazivati samo ovdje.

On se zahvalio na nagradi te kazao kako mu je bila čast što je došao u Sarajevo.

"Sjećam se kad smo o vama samo čitali u novinama, vašoj hrabrosti i otporu. Ako se britanska vlada ponašala loše u to vrijeme, ja se izvinjavam. Riješili smo se Douglasa Hearda, Miloševićevog dobrog prijatelja, a sada se moramo riješiti Donalda Trumpa", kazao je Frears.

Direktor Festivala Mirsad Purivatra je kazao kako je sinoć bila odlična noć te da je večeras pripremljeno još iznenađenja.

"Večeras imamo čast dočekati Stephena Frearsa, omiljenog režisera publike i kritičara. Majstor je drame i komedije koji nas nikad ne razočara i pruža nam maksimalno filmsko zadovoljstvo", kazao je Purivatra.

Na ekranu su prikazani neki od njegovih najznačajnijih filmskih ostvarenja, a ovo je njegova treća posjeta Sarajevu. Purivatra je dodao kako je ovo jedan od glavnih razloga zašto je nagrađen Počasnim Srcem Sarajeva.

Frears je ranije prošetao crvenim tepihom ispred Narodnog pozorišta Sarajevo te je novinarima kazao kako je Sarajevo divan grad. Njegov posljednji film "Florence Foster Jenkins" u kojem su uloge ostvarili Meryl Streep i Hugh Grant, tematiziran je na ljubavi. Sarajevo Film Festival je 2002. godine Stephenu Frearsu posvetio svoj "Tribute To" program.

Frears je rođen u Leicesteru 1941. godine, a studirao je pravo na Univerzitetu Cambridge da bi zatim započeo karijeru u Teatru Royal Court i radio kao asistent reditelja Karela Reisza na filmu "Morgan" i Lindsaya Andersona na filmu "If". Frears je sedamdesetih godina prošloga vijeka režirao brojne zapažene TV drame po tekstovima Alena Bennetta, Toma Stopparda, Petera Princa, Nevilla Smitha i Adriana Mitchella.