|

Andrej Korovljev o filmu "Tusta": Emotivna priča o čovjeku koji je bio simbol otpora i slobode

Andrej Korovljev o filmu "Tusta": Emotivna priča o čovjeku koji je bio simbol otpora i slobode
82
E. Lj.
17.10.2019. u 22:10
0
komentara
82

dijeljenja
Andrej Korovljev o filmu "Tusta": Emotivna priča o čovjeku koji je bio simbol otpora i slobode Andrej Korovljev (Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL)
Hrvatski reditelj dokumentarnih filmova i muzičkih spotova Andrej Korovljev gost je Sarajeva gdje će u kinu Meeting Point u petak, 18. oktobra, predstaviti dugometražni biografski dokumentarac o Branku Črncu Tusti i njegovom kultnom bendu KUD Idijoti koji su devedesetih postali simbol otpora i slobode.
Andrej Korovljev rođen je u Puli i odrastao je uz Tustin glas i muziku KUD Idijota. Bio je na mnogim njihovim koncertima, prisjeća se i priča nam kako su muzika, poruke i tekstovi ovog punk benda obilježili njegovo odrastanje.



"Njihov beskompromisni stav i idealizam svjetonazorski su me oblikovali. Tusta i Idijoti bili su više od muzike, bili su bitan životni odabir, jer ko voli i sluša KUD Idijote jednostavno ne može biti loš čovjek", rekao je Korovljev u razgovoru za Klix.ba.

O snimanju filma "Tusta"



Zbog borbe za slobodu i jednakost svih, frontmen KUD Idijota Branko Črnac Tusta postao je legenda još tokom života. Korovljev je lično poznavao članove ovog kultnog pulskog benda pa ga je Brankova bolest i smrt snažno pogodila.

"Dugo sam promišljao o tome kako bi bilo potrebno filmski ispričati Tustinu životnu priču i onu fenomena zvanog KUD Idijoti. Prelomilo se u trenutku kada me profesor i producent Nenad Puhovski nazvao i priupitao kada mislim završiti pulsku trilogiju, budući da sam već snimio dva filma koja tematiziraju Pulu (Una Storia Polesana i Godine Hrđe). Poslao sam Nenadu skice i razmišljanja o filmu Tusta. Odgovorio mi je da krenem odmah na posao, poslušao sam, skupio hrabrost i krenuo. Stvari su se isti tren počele kotrljati. Dobili smo sredstva Hrvatskog audiovizualnog centra i krenuli u produkciju", ispričao je.

Film je sniman u Puli, Rijeci, Zagrebu, Kopru, Ljubljani, Mariboru, Novom Sadu, Beogradu i Skoplju.

"Osjećali smo dobrodošlicu i iskrenu toplinu kod ljudi koje smo snimali, na vlastitoj koži osjetili smo ono što su Kudovci proživljavali na turnejama po Jugoslaviji. Od smijeha do suza i natrag, taj osjećaj smo neprekidno proživljavali i uživali smo u svakom trenutku. Probali smo pasulj po Tustinom receptu usred Novog sada, prošli sva mjesta gdje je njegova noga kročila, družili se sa ljudima koji su iskreno voljeli Tustu i Idijote. Nezaboravno iskustvo, a da nije bilo baš nikakvih prepreka. Čim spomeneš o kome i čemu radiš film sva vrata su ti otvorena i tu vidiš koliko je Branko Črnac bio velik. Mislim da sam kroz ovo snimanje upoznao Branka bolje nego što poznajem sebe", podijelio je s nama iskustva sa snimanja ovog dugometražnog dokumentarca.

Branko Črnac Tusta Branko Črnac Tusta


Ipak, realizacija ovog filma u produkcijskom smislu nije bila nimalo lagana. Prikupljanje arhivskih materijala i rad na dramaturgiji oduzeli su im mnogo vremena, a osim toga trebalo je obići skoro cijelu bivšu Jugoslaviju, doći do sugovornika, organizirati snimanja, pripremiti stvari...

"Postoje filmovi koji pate od nedostatka dobrog, dinamičnog i emotivnog materijala pa se ljudi pate i izmišljaju stilske akrobacije kako bi to nadoknadili. Mi smo bili u sasvim drugoj situaciji, jer nas je na svakoj sljedećoj filmskoj stanici čekalo nas nešto novo, svježe i drugačije. Želio sam imati sve aspekte Tustinog života. Nisam htio konstruirati emociju, umjetno je izazivati filmskim postupcima. Obećao sam sebi da će film biti iskren, mislim da je to najveća vrlina. Kako dokumentarni film rijetko posjeduje scenarij konstruiran unaprijed kao u igranom filmu, već se razvija kroz produkciju i postprodukciju, dramaturške klopke prate vas na svakom koraku. U raspetljavanju materijala u trajanju stotinjak sati ogromnu ulogu odigrala je dramaturginja i montažerka Vesna Biljan. Ona je u film ušla svježa i emotivno neopterećena te je kirurški precizno postavila putanju filma kroz brojne kolosjeke koje je materijal nudio. Taj spoj emotivno kontaminiranog mene i objektivne Vesne pokazao se kao iznimna i dobitna kombinacija", ispričao je.

Njihova muzika popularna je i danas



Tusta i njegove kolege iz KUD Idijota nikada nisu odustali od svojih uvjerenja, a naš sagovornik smatra da je upravo iz tog razloga njihova muzika ostavila veliki trag.

"Kudovci su jedini punk band na ovim prostorima koji je zaista proživljavao to o čemu pjeva. Tusta je bio glasnogovornik zdravog razuma, promicatelj pozitivnih ideja u vremenima kada takvi stavovi nisu bili nimalo dobrodošli. KUD Idijoti su zbog toga bili marginalizirani, cenzurirani, zabranjivani i proganjani dok su danas ikone bunta i klasne borbe. Njihov je antifašizam i zalaganje za socijalnu pravdu iznad svega, nažalost, naišlo na neodobravanje devedesetih godina, kada u vihoru rata nikoga nisu zanimale njihove antiratne poruke o toleranciji. Zabranjivale su ih radiostanice, otkazivani su im koncerti, Tusti se čak i prijetilo bombom - ali KUD Idijoti ostat će zauvijek zabilježeni u historiji kao prvi hrvatski bend koji je nastupio u Srbiji nakon rata, 2000. godine u Beogradu i Novom Sadu, na koncertima koji su bili potpuno rasprodani, a u publici je njihove pjesme oduševljeno pjevala publika od 7 do 77 godina. Jasno nam je zašto, kakvi su to bili ljudi i kakav je bio Tusta", pojasnio je.


Tusta je u svim dijelovima bivše Jugoslavije bio jednako dobro prihvaćen, a njegova muzika živi i danas, prenosi se s koljena na koljeno pa ne čudi što je slušaju i nove generacije.

"Koliko su generacija odgojili i koliko još tek slijedi teško je procijeniti. Mislim da je neposrednost i iskrenost Idijota bez bilo kakvog statusnog ega koji je krasio mnoge bandove bio temelj takvog prihvaćanja. Kada te ljudi upoznaju onakvog kako inače jesi u životu, kada ih ne gledaš s visoka već si jedan od njih postaneš i ostaneš vječan", rekao je.

Film "Tusta" premijerno je prikazan na Motovun Film Festivalu. Dokumentarista i producent ovog filma Nenad Puhovski predskazao mu je dug i aktivan život što se danas ostvaruje. Odmah nakon premijere uslijedili su pozivi značajnih filmskih festivala, a na Liburnia Film Festivalu dobio je nagradu publike.

"Film je interesantan i publici van ovih prostora, jer je priča o slobodi univerzalna. Dok Tusta živi punim plućima svoj festivalski i kinoprikazivački život po regiji i šire, ja pripremam svoj debitantski igrani film po motivima romana 'Pula' Vladimira Stojsavljevića. Upravo smo u fazi razvoja produkcije, od fonda smo dobili novac za razvoj scenarija i produkcije, tražimo potencijalne koproducente. Uglavnom, stvari se kotrljaju i mislim da će u dogledno vrijeme ugledati mrak kino dvorana. Nadam se čim prije, jer su tema i scenario dosta intrigantni, ne samo po mojim ocjenama, nisam subjektivan, nego i po mišljenju ljudi iz struke koji su čitali i u njemu prepoznali punokrvnu dramu s puno potencijala", rekao je Korovljev na kraju razgovoru za Klix.ba.
Prijavi grešku


Komentari (0)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...

Trenutno nema komentara na ovaj članak.