Riblje ulje ne čuva pamćenje niti štiti mozak od Alzheimerove bolesti

Istraživači medicinskog centra Univerziteta Južne Kalifornije pratili su 365 osoba starosti od 55 do 80 godina koje rijetko jedu ribu i kod kojih je rizik od Alzheimerove bolesti povišen. Gotovo polovina njih, 47 posto, nosi varijantu gena APOE4, najjači poznati genetski faktor rizika za Alzheimerovu bolest koja se javlja u starijoj dobi.

Učesnici su nasumično podijeljeni u dvije grupe. Jedna je svakodnevno uzimala suplement s 2.000 miligrama DHA, omega-3 masne kiseline posebno važne za mozak, a druga placebo. Ni učesnici ni istraživači nisu znali ko šta prima.

Omega-3 stigle do mozga, ali bez koristi

Naučnici su prvo provjerili dolaze li omega-3 masne kiseline zaista do mozga. Nakon šest mjeseci nivo DHA u likvoru, tečnosti koja okružuje mozak i kičmenu moždinu, kod onih koji su uzimali suplement porastao je u prosjeku za 17 posto.

Ipak, nakon dvije godine ova grupa nije imala bolje rezultate na testovima pamćenja i mišljenja od grupe koja je dobijala placebo. Snimanje mozga pokazalo je i da suplementi nisu usporili smanjenje hipokampusa, dijela mozga ključnog za stvaranje sjećanja, koji je posebno osjetljiv na starenje i Alzheimerovu bolest.

"Svi bismo željeli čarobni lijek za sprečavanje Alzheimerove bolesti, ali naši rezultati pokazuju da suplementi ribljeg ulja ne štite zdravlje mozga", rekao je Hussein Naji Yassine, direktor USC-ovog Centra za personalizirano zdravlje mozga i voditelj studije.

Ishrana i navike važnije od kapsula

Istraživači naglašavaju da rezultati ne znače da su omega-3 masne kiseline nepotrebne ni da jedenje ribe nema koristi. Studija je pokazala samo da visoke doze DHA u obliku suplementa nisu zaštitile od kognitivnog pada u ovoj grupi starijih osoba.

Tim sada istražuje kako mozak upija i koristi omega-3 masne kiseline. Njihova ranija istraživanja ukazuju na to da su one korisnije kad dolaze kroz ishranu, naprimjer mediteransku, bogatu ribom, povrćem, voćem, mahunarkama, orašastim plodovima i maslinovim uljem.

Yassine kaže da su redovna fizička aktivnost, kvalitetan san i uravnotežena ishrana i dalje najbolje što ljudi mogu uraditi da smanje rizik od Alzheimerove bolesti.

Studiju su finansirali američki Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) i Alzheimer's Drug Discovery Foundation.