Niste sami
14

Razlozi zbog kojih ste uvijek gladni: Kako raste lažni osjećaj žudnje za hranom

Dž. L.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Da li se uvijek osjećate gladnima, pa čak i nakon ukusnog obroka? Da li se budite tokom noći kako biste nešto pojeli? Ukoliko se pronalazite u ovome, niste sami. Veliki je broj ljudi koji se osjećaju isto, a za to postoje i medicinski razlozi.

Brojni su faktori koji mogu utjecati na osjećaj gladi - problem sa štitnjačom ili uzimanje određenih antidepresiva. U svakom lučaju glavni krivac je vaš stil života. Međutim, to ne znači da ne možete popraviti problem.

Ne spavate dovoljno

Nedostatak sna može poremetiti hormone koji regulišu apetit, što u konačnici povećava glad, prema izvještaju američkog Udruženja za srce iz 2016. godine. Grelin, hormon koji potiče glad, povećava se kada vam nedostaje sna. Leptin, hormon koji signalizira sitost, u tom slučaju opada. Pored toga, što više sati provedete budni, veća je vjerovatnoća da ćete posegnuti za nekom novom namirnicom iz frižidera.

Pijete vaše obroke

Većina upakovanih obroka ili voćnih smoothieja vas neće dugo zasiti. Dakle, ako započnete svako jutro sa proteinskim shakeom, to bi moglo objasniti zašto ste uvijek gladni, piše Men's Health.

Razlog je taj što se tekućine ispuštaju iz vašeg želuca za manje od sat vremena, kaže gastroenterolog Scott D. Levenson, direktor Medicinskog centra za probavnu njegu u Kaliforniji. Radi poređenja, čvrsta hrana traje dva do četiri sata u želucu. Uz to, miješanjem hrane usitnjuje se njena hranjiva vlakna, pa ih vaše tijelo brže razgrađuje, što smanjuje sitost.

Ne jedete redovno

Možda nikad niste voljeli doručak ili vam je raspored rada takav da preskačete ručak, ili jednostavno "zaboravljate" da jedete. Vrijeme je da rasporedite vrijeme u skladu s vašim obrocima. Ljudi koji ne jedu redovne obroke lošije se hrane, a preskakanje doručka povezano je s većim unosom šećera, pokazalo je istraživanje iz 2017. objavljeno u časopisu Circulation. Isto istraživanje pokazalo je da konzumiranje doručka smanjuje impulsivno grickanje. Ako često zaboravite jesti, podesite alarm na telefonu koji će vas podsjećati na obrok.

Pijete puno gaziranih sokova

Gazirani sokovi, ledeni čajevi i ostala zaslađena pića povezana su s niskim nivoom sitosti, pokazalo je istraživanje Univerziteta u Yaleu, piše Men's Health.

To je zbog toga što konzumiranje fruktoze blokira sposobnost našeg mozga da obradi signale iz hormona leptina ili hormona sitosti koji nam govori kada smo se dovoljno najeli. U suštini, gazirani sokovi povećavaju žudnju mozga za više hrane, čak i kada smo siti. Stoga ostavite gazirane sokove i umjesto toga pijte mineralnu vodu.

Jedete konzerviranu hranu

Mnoge plastične posude za hranu i pića sadrže hemijski bisfenol A ili BPA. Istraživanja su pokazale da BPA može utjecati na obim našeg struka. Prema istraživanju iz 2014, BPA povećava nivo grelina što dovodi do povećanja želje za hranom.

Niste dobro doručkovali

Doručak je najvažniji obrok tokom dana i to je jednostavno tako. Šoljica kafe za početak dana ne može biti dobra za vas.

Prema dugogodišnjem istraživanju na Univerzitetu Cambridge, ljudi koji su jeli samo 300 kalorija za doručak debljali su se dva puta brže od onih koju su jeli 500 kalorija i više. Razlog tome jeste što jedenje obimnog doručka smanjuje porast šećera u krvi i inzulina tokom dana, što znači da imate manje nagle žudnje za hranom.

Ne pijete dovoljno čaja

Ljudi koji su pili jednu šolju crnog čaja nakon jela bogatog ugljikohidratima, smanjili su nivo šećera u krvi za deset posto nekoliko sati nakon obroka, što znači da su ostali duže siti, pokazalo je istraživanje magazina "American College of nutrition".

Ne pijete dovoljno vode

Dehidracija često proizvodi osjećaj gladi. To je zato što hipotalamus, dio mozga koji regulište glad i žeđ, može vam slati miješane poruke kada ste mnogo žedni, navodeći vas da mislite da vam je potrebna užina, iako vam zapravo treba samo čaša vode.

Ukoliko ste imali obilan obrok i želite još jesti, popijte čašu vode prije nego što nastavite. Vjerojatno ćete otkriti da vam doista ne treba još hrane.

Dosadno vam je

Dosada je zaista glavni faktor koji pridonosi debljanju. Istraživanje iz 2015. utvrdilo je vezu između dosade i prejedanja. Da biste testirali da li ste stvarno gladni, zamislite ogroman odrezak. Ako ste stvarno gladni, odrezak će vam se činiti privlačnim. Ali ako vam se ne čini primamljivim, vjerovatno je da vam treba distrakcija, a ne obrok.

Pijete puno alkohola

Osim što vas pune dodatnim kalorijama, alkoholna pića mogu prevariti mozak šaljeći mu signal da ste gladni kada zapravo niste.

Istraživači su tokom 2017. godine hranili miševe alkoholom i otkrili su da je alkohol u njima aktivirao specifične moždane neurone koji izazivaju želju za jelom. Ipak, s obzirom da je istraživanje provedeno na životinjama, a ne na ljudima, naučnici još uvijek pokušavaju utvrditi koliki je učinak alohola na osjećaj gladi. U svakom slučaju, jasno je kako alkohol dovodi do dehidracije koja proizvodi osjećaj gladi.

Pod strestom ste

Loše raspoloženje i stres mogu imati ogroman utjecaj na vašu želju za hranom.

Kada vas obuzimaju svakodnevne brige, vaše tijelo oslobađa hormon stresa kortizol koji može izazvati želju za slatkom ili slanom hranom. U tom slučaju hrana izgleda kao rješenje svih vaših problema. Na sreću, možete se boriti protiv ovih žudnji držeći zdrave grickalice pri ruci i vježbajući za smanjenje anksioznosti.

Previše gledate hranu na internetu

Sve to vrijeme koje provodite gledajući razna jela i recepte na Instagramu moglo bi biti razlog više za vašu prekomjernu žudnju za hranom. Istraživanje iz 2016. godine objavljeno u časopisu "Brain and Cognition" pokazalo je da nas sadržaji sa hranom na društvenim mrežama mogu učiniti "vizualno gladnima".

Istraživači su otkrili da mozak gojaznih ljudi snažnije reaguje na fotografije hrane, čak i ako trenutno nisu gladni, u odnosu na ljude koji su bili zdravi. Dakle, ako se želite riješiti hamburgera, vjerovatno nije dobra ideja da gledate slike hamburgera.