Zbog očuvanja zdravlja
28

Ove životne navike trebali biste promijeniti nakon 40. godine

N. C.
(Foto: Shutterstock)
(Foto: Shutterstock)
Bez obzira na to koliko pazimo na svoje zdravlje, svi imamo barem jednu lošu naviku, a ljudi stariji od 40 godina trebali bi više pripaziti na neke od njih.

"Muškarci su rizičnija grupa u tom smislu jer imaju kraći životni vijek od žena. U mnogim dijelovima svijeta muškarci žive prosječno tri do 10 godina kraće od žena", kaže dr. Jagdish Khubchandani, profesor javnog zdravlja na Univerzitetu New Mexico State.

Muškarci također provode veći broj zdravstveno rizičnih ponašanja i stilova života nego žene.

Veliki problem među mnogim muškarcima je nedostatak ozbiljnog, odgovornijeg ili pravodobnog shvaćanja zdravstvene i preventivne zdravstvene zaštite.

Vaše tijelo prolazi kroz promjene nakon 40. godine

Dr. Khubchandani kaže: "Muškarci stariji od 40 godina moraju shvatiti da tijelo prolazi kroz mnoge promjene u toj dobi. Dakle, kako bi spoznali i dijagnosticirali bilo koje ozbiljno ili hronično stanje bolesti što je ranije moguće, muškarci stariji od 40 godina trebali bi početi planirati i redovite posjete ljekaru radi općih pregleda. To ne samo da će osigurati brzu dijagnozu bolesti već će pomoći informirati osobu o ukupnom zdravstvenom stanju, načinima poboljšanja i budućim rizicima od bolesti."

Ograničite sve izvore intoksikacije

Dr. Khubchandani naglašava: "Ljudi trebaju potpuno izbjegavati ili barem smanjiti sve opijate kao što su alkohol, duhan i druge slične tvari.

Od 40. godine skloniji ste hroničnim bolestima, a opijati mogu dodatno pogoršati ta oboljenja ili povećati rizik od dijagnoze raka, problema sa srcem i moždanog udara.

Vodite računa o svojoj težini

Kako osoba stari, metabolizam postaje sporiji i naše tijelo ima tendenciju nakupljanja puno masnoće u trbuhu (visceralne abdominalne masnoće). Stoga, ako provodite neaktivan način života, vrijeme je da to promijenite i postanete aktivni. Prema smjernicama Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, odrasli trebaju provoditi 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta i 2 dana aktivnosti jačanja mišića sedmično.

Dr. Khubchandani kaže: "Mladi ljudi imaju tendenciju konzumiranja puno nezdrave hrane zbog svog načina života, ali kada osoba uđe u odraslu dob, otprilike nakon 30. godine, trebala bi paziti na svoju prehranu i konzumirati više voća i povrća i nezasićenih masnoća kako se ne bi počela previše debljati i povećavati rizik od visokog krvnog pritiska i visokog holesterola."

Izbjegavajte društvenu izolaciju

"Kako ljudi stare, trebali bi se maksimalno truditi izbjeći usamljenost, izolaciju, dosadu, ali i naučiti pravilno upravljati stresom", navodi dr. Khubchandani.

Nakon 40. godine vaš mozak i srce postaju ranjiviji na razne bolesti (npr. srčani udar). Biti usamljen, izoliran, dosađivati se ili održavati vrlo stresan način života može povećati rizik od mnogih bolesti ubrzavajući proces starenja i pojave kroničnih bolesti. Čak i kad su u pitanju bolesti koje nastupaju u kasnijoj životnoj dobi kao što je Alzheimerova bolest, aktivan život i komunikacija s drugim ljudima, mentalna angažiranost i upravljanje stresom mogu pomoći u smanjenju rizika od Alzheimerove bolesti u kasnijoj dobi. Sve ove aktivnosti trebale bi započeti što je ranije moguće u životu, ali osobito za one koji se približavaju 40. godini ključni cilj trebao bi biti održavanje tjelesne i mentalne aktivnosti."

Jačajte jezgru

Kent Probst, osobni trener, kinezioterapeut i bodybuilder je otkrio: "Jezgra je odgovorna za mnoge različite funkcije tokom svakodnevnih životnih aktivnosti o kojima mnogi ljudi ne razmišljaju. Kako ljudi stare, njihovo držanje, ravnoteža i stabilnost postepeno doživljavaju pad. Dobra vijest je da ove probleme možete smanjiti ili izbjeći jačanjem jezgre."

Neodržavanje odgovarajuće mišićne mase

Probst kaže: "Zadržavanje snage i održavanje mišićne mase ključ je dugovječnosti. Povećana mišićna masa povezana je sa značajno nižom smrtnošću od svih uzroka kod ljudi starijih od 55 godina. Osim povećane mišićne mase, druge dobrobiti vježbi snage uključuju: brži hod, bolju kognitivnu funkciju, bolju ravnotežu, poboljšanu sposobnost penjanja uz stepenice, poboljšano raspoloženje, povećanu gustoću kostiju i poboljšano upravljanje težinom.