Nevjerojatan uspjeh Aspirina počeo je prije 110 godina

Verdijeva opera La traviata i Aspirin® imaju nešto zajedničko: oboje su se prvi put pojavili 6. marta. Giuseppe Verdi slavio je tada premijeru svog remek-djela 1853. godine u Veneciji, a Bayerova marka Aspirin® registrirana je pod brojem 36433 na popisu robnih marki Carskog patentnog ureda 1899. godine u Berlinu. Opera je u početku podbacila te je svom kompozitoru tek naknadno donijela slavu i bogatstvo, no lijek stoljeća od prvog je dana nizao uspjeh za uspjehom te je ostvario nevjerojatno dobar rezultat. Zahvaljujući pomnoj logistici i marketinškom konceptu, taj je analgetik ubrzo postao svjetski standard protiv glavobolje, bolnih udova, temperature i raznih upala.

Danas, poslije 110 godina, acetilsalicilna kiselina (ASK), koja je djelatni sastojak Aspirina®, najkorišteniji je analgetik u svijetu. Vrlo je malo supstancija koje se mogu nositi s tradicijom i širokim terapeutskim spektrom ovog svjetski poznatog Bayerovog proizvoda. Uprkos svojim velikim godinama, taj dobri stari medikament jedan je od najmlađih i najinovativnijih lijekova koji uopće postoje. S obzirom na središnje mjesto koje je zauzela u novijim farmaceutskim istraživanjima, ASK je predmet brojnih studija i proučavanja naučnika širom svijeta. Svake se godine objavi oko 3500 naučnih radova o novim načinima djelovanja i indikacijama acetilsalicilne kiseline, koji često otkrivaju zapanjujuće nove spoznaje o primjenama te bijele supstance.

Doktori danas Aspirin® smatraju proizvodom koji nije učinkovit samo protiv glavobolje i migrene, nego se uveliko koristi i u prevenciji srčanog i moždanog udara. Aspirin® je priznat kao globalni zlatni standard u sekundarnoj prevenciji. Novija klinička ispitivanja pokazala su da se upotrebom manjih doza acetilsalicilne kiseline može spriječiti i prvi srčani udar. Taj se djelatni sastojak stoga preporučuje kao primarna prevencija u 38 zemalja. Uz to, u Italiji je nedavno objavljena studija sa zaključkom da manje doze Aspirina® mogu sniziti krvni pritisak. Ali ni to nije sve. Tri nedavne studije potvrđuju pozitivni efekat acetilsalicilne kiseline u liječenju raka debelog crijeva.

Temelje čudotvornog Aspirina® položio je farmakolog prof. sir John R. Vane početkom 70-ih godina 20. vijeka. U to se vrijeme vrlo malo znalo o tačnim načinima djelovanja te supstance. Vane je 1971. godine prvi put uspio rasvijetliti tajnu čarobnog lijeka te je Aspirin® tako postao, kako je sam Vane jednom rekao, "lijek vijeka“. Taj britanski naučnik je otkrio da su analgetski, antipiretski i protuupalni efekti te supstance posljedica sprečavanja sinteze određenih glasničkih spojeva (prostaglandina) u tijelu. Njegovo je otkriće utrlo stazu daljnjim istraživanjima svih aspekata bijele tabletice, a nekoliko godina poslije donijelo mu je i Nobelovu nagradu za medicinu.

Aspirin® je svoj pobjedonosni pohod svijetom započeo prije 112 godina, 10. oktobra 1887., a nastao je kao posljedica osobne tragedije. Mladi je naučnik dr. Felix Hoffmann u jednom od Bayerovih laboratorija u njemačkom Wuppertalu prvi put uspio sintetizirati hemijski čist i stabilan oblik acetilsalicilne kiseline. Tako je stvoren novi svestrani analgetik te je odmah primijenjen u liječenju Hoffmannova oca koji je godinama bolovao od teškog reumatizma. Kao pomoć u borbi protiv teške bolesti liječnici su mu propisali natrijev salicilat, lijek gorkog okusa. Zahvaljujući sinovu otkriću, dobio je mogućnost otkloniti simptome lijekom koji je mnogo lakše podnosio. To je bio trenutak koji je prevagnuo. U godinama koje su uslijedile, milioni ljudi slijedilo je njegov primjer.

Prodajom koja prelazi velikih 640 miliona eura godišnje, Bayerov adut Aspirin® jedan je od najprodavanijih analgetika na svijetu te se može naći u gotovo svim kućnim apotekama u više od 80 zemalja. Nigdje se u svijetu niti jedna druga supstanca ne proizvodi u tolikim količinama. Kada bi se uobičajene 500-miligramske tablete nanizale jedna uz drugu, ukupna količina acetilsalicilne kiseline koja se proizvede svake godine oblikovala bi lanac koji bi mogao 150 puta okružiti zemaljsku kuglu.