Kraći dani i tamna popodneva mogu potaknuti depresiju, stručnjaci nude savjete

Sezonski afektivni poremećaj (SAD) ima, prema procjenama, više miliona ljudi. Kod njih se epizode depresije obično javljaju u jesen i povlače u proljeće ili ljeto, piše agencija AP. Jedan od okidača je vraćanje satova na standardno vrijeme, nakon kojeg mrak pada ranije poslijepodne.

Stručnjaci prepoznaju i blaži, subsindromski oblik. Postoji i ljetna varijanta sezonske depresije, o kojoj se zna manje.

Poremećaj je 1984. godine prvi opisao i imenovao tim koji je predvodio dr. Norman Rosenthal, tada istraživač američkih Nacionalnih instituta za zdravlje (NIH). On smatra da se skraćenica zadržala jer se lako pamti.

Jedinstven uzrok nije utvrđen. Prema NIH-u, poremećaj pogađa mnogo više žena nego muškaraca. Simptomi su slični depresiji: dugotrajan osjećaj beznađa ili pesimizma te teškoće s koncentracijom, pamćenjem i donošenjem odluka.

Oči i plavo svjetlo

Naučnici proučavaju kako posebne ćelije u oku plavi dio svjetlosnog spektra pretvaraju u nervne signale koji utiču na raspoloženje i budnost. Sunčeva svjetlost ima mnogo plavog svjetla. Kad ga te ćelije upiju, aktiviraju se centri budnosti u mozgu, pa se osjećamo budnije, a možda i sretnije.

Kathryn Roecklein s Univerziteta u Pittsburghu testirala je ljude sa i bez sezonske depresije kako bi vidjela kako im oči reaguju na plavo svjetlo. Oni sa sezonskom depresijom bili su, kao grupa, manje osjetljivi na plavo svjetlo, naročito tokom zimskih mjeseci, što upućuje na jedan mogući uzrok zimske depresije.

Terapija svjetlom

Mnogi s ovim poremećajem dobro reaguju na terapiju svjetlom, kaže dr. Paul Desan s Klinike za istraživanje zimske depresije Univerziteta Yale. Terapija podrazumijeva oko pola sata izloženosti jakom svjetlu ujutro, uz uređaje čije je svjetlo oko 20 puta jače od uobičajenog u zatvorenom prostoru.

Istraživanja podržavaju lampe jačine oko 10.000 luksa, koje treba koristiti po 30 minuta svako jutro. Prema Desanovim riječima, to može pomoći ne samo ljudima sa sezonskom depresijom nego i onima s blažom zimskom bezvoljnošću.

Takve lampe koštaju od 50 do više od 400 dolara, a neki proizvodi koji se reklamiraju kao pomoć za sezonsku depresiju preslabi su da bi koristili, upozorava Desan. Yale je testirao proizvode i objavio listu preporuka, a vodič za odabir lampe ima i neprofitni Center for Environmental Therapeutics.

Lijekovi, san i šetnja

Uz terapiju svjetlom, antidepresivi su prva linija liječenja. Ljekari preporučuju i redovan raspored spavanja te šetnju napolju, čak i kad je oblačno.

Efekti terapije svjetlom mogu nestati kad se s njom prestane. Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT), u kojoj osoba s terapeutom prepoznaje i mijenja nekorisne misli, u studijama je pokazala trajnije efekte, kaže Kelly Rohan, istraživačica s Univerziteta Vermont.

Rad s terapeutom može pomoći da se malim koracima ponovo počne uživati u stvarima, ističe Rohan. Savjetuje planiranje nezahtjevnih, ali ugodnih aktivnosti kako bi se izašlo iz "režima hibernacije", recimo odlazak na kafu s prijateljem.