Kako čuvati krompir da ne proklija i kada ga treba baciti

Evropski stručnjaci savjetuju da ga čuvate na hladnom i mračnom mjestu, dalje od luka, bijelog luka i voća poput jabuka i banana.

Krompir je živa namirnica i nakon vađenja nastavlja stariti, pa s vremenom prirodno počinje klijati. Prema Evropskom vijeću za informacije o hrani (EUFIC), proces se može znatno usporiti ako se krompir čuva u pravim uslovima. Toplota, svjetlost i vlaga potiču klijanje, buđ i zelenilo.

Gdje ga čuvati

EUFIC preporučuje hladno, tamno i suho mjesto, poput ostave ili podruma, na temperaturi između 7 i 12 °C. U takvim uslovima krompir može trajati do mjesec dana.

Ko nema hladnu ostavu, krompir može držati i u frižideru. Dugo se savjetovalo suprotno jer hladnoća povećava količinu šećera u krompiru, a od šećera pri prženju i pečenju nastaje akrilamid, materija štetna za zdravlje. Britanska Agencija za standarde hrane (FSA) 2022. je godine ipak zaključila da čuvanje u kućnom frižideru ne povećava značajno stvaranje akrilamida u odnosu na hladnu i mračnu ostavu.

Krompir ne treba prati prije spremanja jer vlaga ubrzava kvarenje. Ako je zemljan, dovoljno ga je očistiti suhom krpom.

Daleko od luka i voća

EUFIC savjetuje da se krompir ne drži uz luk i bijeli luk jer njihov miris mijenja okus krompira. Ne treba ga čuvati ni pored voća i povrća koje ispušta plin etilen, poput jabuka, banana, paradajza, šljiva, avokada, lubenica i kivija, jer to ubrzava klijanje.

Kada ga baciti

U krompiru prirodno postoje glikoalkaloidi, od kojih je najpoznatiji solanin. Njihova količina raste u zelenim, proklijalim i oštećenim dijelovima krompira, kao i u kori.

Njemački Savezni institut za procjenu rizika (BfR) navodi da blaže trovanje solaninom izaziva mučninu, bolove u stomaku, povraćanje i proljev, ponekad i temperaturu. U teškim slučajevima moguće su smetnje svijesti, disanja i rada srca. BfR ističe da je takvih trovanja u posljednjih 100 godina zabilježeno malo i da u posljednjih 50 godina nije prijavljen nijedan smrtni slučaj. Upozorava, ipak, da blaži slučajevi zbog nespecifičnih simptoma često ostanu neprijavljeni.

Institut zato savjetuje da se star, smežuran, zelen ili jako proklijao krompir ne jede. Zelene dijelove i "okca" treba izrezati velikodušno. Jelo od krompira koje je gorko ne treba jesti, a vodu u kojoj se krompir kuhao ne treba ponovo koristiti. Mala djeca ne bi trebala jesti neoguljen krompir.

Prema EUFIC-u, krompir sa sitnim klicama ili malim zelenim mrljama najčešće je siguran za jelo ako se ti dijelovi izrežu i ako je krompir inače čvrst. Ako je pozelenio veći dio krompira, ne treba ga jesti ni kada se zeleno odstrani.