Konzumacija ovih namirnica može pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju raspoloženja: Uvrstite ih u ishranu

Veza između ishrane i raspoloženja povezuje se s načinom na koji pojedini nutrijenti utječu na procese u organizmu, uključujući stvaranje neurotransmitera koji imaju važnu ulogu u regulaciji raspoloženja.

Posebno se izdvaja mediteranska ishrana, koja podrazumijeva mnogo svježeg povrća i voća, ribu, maslinovo ulje, orašaste plodove i integralne namirnice. Takav način ishrane može biti koristan za cjelokupno zdravlje, ali i kao dio zdravih životnih navika koje podržavaju mentalno blagostanje.

Koje namirnice mogu biti dobar izbor?

Za dobro raspoloženje važno je unositi dovoljno vitamina, minerala, zdravih masnoća i aminokiselina. Među namirnicama koje mogu biti dio uravnotežene ishrane izdvajaju se:

Banane - sadrže kalij i triptofan, aminokiselinu koja učestvuje u stvaranju serotonina. Slične nutrijente sadrže i ananas te šljive.

Avokado - bogat je zdravim masnoćama, vitaminom B6, folnom kiselinom i triptofanom.

Krompir i komorač - mogu biti dio ishrane koja osigurava nutrijente potrebne za stvaranje serotonina.

Špinat - dobar je izvor magnezija, minerala koji ima važnu ulogu u normalnom funkcioniranju nervnog sistema. Magnezij se nalazi i u mahunarkama, orašastim plodovima i integralnim žitaricama.

Suho voće - hurme i smokve sadrže magnezij i druge nutrijente koji mogu biti korisni kao dio uravnotežene ishrane.

Jaja - sadrže proteine, aminokiseline i vitamin D, koji su važni za brojne procese u organizmu.

Cvekla - bogata je folnom kiselinom, koja učestvuje u brojnim procesima važnim za normalno funkcioniranje organizma.

Jogurt - može doprinijeti zdravlju crijevne mikrobiote, a sve se više pažnje posvećuje i vezi između zdravlja crijeva i mentalnog blagostanja.

Čili - ljuta hrana može potaknuti oslobađanje endorfina, tvari koje su povezane s osjećajem ugode.

Važan je i dovoljan unos vitamina D, koji se može pronaći u namirnicama poput masne ribe, jaja, tvrdih sireva i gljiva.

Osim ishrane, na raspoloženje i mentalno zdravlje utječu i druge životne navike. Redovna fizička aktivnost, boravak na svježem zraku, kvalitetan san i dovoljno odmora mogu biti važan dio svakodnevne brige o mentalnom zdravlju. Zbog toga je najbolji pristup kombinovati raznovrsnu i uravnoteženu ishranu s kretanjem i drugim zdravim navikama.

Ipak, ishrana ne može zamijeniti liječenje depresije. Ako osjećaj tuge, bezvoljnosti, umora ili gubitka interesa traje duže vrijeme i značajno utječe na svakodnevni život, važno je potražiti stručnu pomoć. Zdrava ishrana može biti dio brige o zdravlju, ali ne treba biti zamjena za odgovarajuće liječenje.