Kardiolog Adnan Delić: Kobna može biti hronična nesanica udružena s kratkim trajanjem sna
Problem postaje kad nesanica postane hronična i utiče na kardiovaskularne probleme.
Upravo zbog toga ne čude rezlutati studije koju je proveo WHO (World Health Organization) Monica Project, a koji su pokazali da ljudi koji loše spavaju mogu imati znatno viši rizik za pojavu srčanog ili moždanog udara. Koliko su u vezi nemiran san i bolesti srca pojasnio nam je i Adnan Delić, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiolog iz Poliklinike Kardiocentar Sarajevo.
Većina istraživanja na ovu temu objavljena je posljednjih nekoliko godina. Riječ je o novim studijama, govori Delić, koje pokazuju da nesanica zaista povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.
"Metaanaliza koja je objavljena 2016. godine, a u koju je bilo uključeno 120 hiljada pacijenata, pokazala je čak 45-postotni porast incidencije kardiovaskularnih bolesti kod ljudi koji imaju nesanicu u odnosu na one koji nemaju, što je jako veliki procenat. Međutim, najubjedljivija je studija koja je pratila 6800 pacijenata tokom 11 godina. Ova studija pokazala je da su kardiovaskularne bolesti i smrt od kardiovaskularnih bolesti češće kod ljudi koji imaju nesanicu udruženu s kratkim trajanjem sna", pojašnjava nam Delić.
Ukoliko je problem samo nesanica ili samo kraći san, to ne predstavlja veliki zdravstveni problem. Međutim, problem se javlja ukoliko se nesanica i kraći san pojavljuju istovremeno.
"Nesanica je definirana kao poremećaj sna, u kojem teže zaspite, teže se budite ili imate nemiran san i ti se ljudi osjećaju umorni kad se probude. Nju ima 15 posto ljudi. Međutim, 30 posto ljudi ima neki poremećaj sna, od njih 50 posto ima kraće trajanje sna, koju definira manje od osam sati sna", kaže Delić.
Nesanica se dijeli na akutnu i hroničnu koja podrazumjeva najmanje tri noći nespavanja u trajanju od tri mjeseca.
"U ovoj studiji utvrdili su da je u grupi ljudi koji imaju i nesanicu i kraće trajanje sna zajedno, porast kardiovaskularnih bolesti za čak 29 posto. Dakle, nesanica se zaista može dovesti u vezu s kardiovaskularnim bolestima", napominje Delić.
Dalje navodi da jedan od uzroka lošeg sna može biti prestanak disanja u toku sna, odnosno gušenje koje se javlja, a koje ima 6 posto ljudi.
"Ljudi koji su izloženi stresu loše spavaju, a s druge strane loše spavaju i zato jer im se pojačano luči kortizol, adrenalin, ACP H hormon koji dovode do porasta krvnog pritiska", govori Delić.
Osnovna prevencija kod kardiovaskularnih bolesti jeste, kaže nam, liječenje i otkrivanje hipertenzije, odnosno povišenog krvnog pritiska koji je najteži faktor rizika, gori čak i od dijabetesa i pušenja.
"Oko 30 posto ljudi, uključujući i djecu ima visok krvni pritisak koji treba liječiti. Povišen holesterol je također veliki problem. Nekoliko novih studija pokazalo je da je najvažniji LDL holesterol i na njega su koncentrirani svi napori. On treba biti ispod 2. U prevenciji je važan dijabetes koji se može i treba držati pod kontrolom, kao i prestanak pušenja, povećana tjelesna težina, niska fizička aktivnost i slično", savjetovao je Delić.
