Kako prepoznati da smo unijeli previše tečnosti

Prekomjerna hidratacija može dovesti do intoksikacije vodom. To se događa kada količina natrija i drugih elektrolita u vašem tijelu postane previše razrijeđena i izaziva stanje hiponatremije u kojem nivo natrija (soli) postaje opasno nizak.

Natrij je važan elektrolit koji djeluje kao tjelesni "čuvar prometa", reguliše gdje se voda raspoređuje po tijelu i koliko se šalje u mjehur. Iako je relativno neobično postići intoksikaciju vodom, to se može dogoditi ako nadmašite ono što vaše tijelo može izlučiti.

Kada osoba konzumira prekomjernu količinu vode i ćelije u mozgu počnu da bubre, a pritisak u lobanji raste. To uzrokuje prve simptome intoksikacije vodom, koji uključuju: glavobolju, mučninu i povraćanje.

Teži slučajevi intoksikacije vodom mogu proizvesti ozbiljnije simptome, kao što su: pospanost, mišićna slabost ili grčevi, povišen krvni pritisak, dvostruki vid, konfuzija i otežano disanje.

U težim slučajevima, intoksikacija vodom može izazvati napadaje, oštećenje mozga, komu, pa čak i smrt.

Prema brojkama citiranim u istraživanju iz 2013. godine, bubrezi mogu eliminisati oko 20-28 litara vode dnevno, ali ne mogu ukloniti više od 0,8 do 1 litra svaki sat.

Da bi se izbjegla hiponatremija, važno je ne nadmašiti količinu koju bubrezi mogu preraditi.

Autori istraživanja izvještavaju da se simptomi hiponatremije mogu razviti ako osoba popije 3-4 litre vode u kratkom periodu, iako ne daju određenu vremensku procjenu. Prema jednom izvještaju slučaja vojnici su razvili simptome nakon što su konzumirali najmanje 2 litre vode na sat.

Za početak je najbolje procijeniti koliko je tijelu u prosjeku potrebno vode. Mnogi od nas se fokusiraju na određeni broj čaša dnevno kako bi postigli zadovoljavajući nivo hidratacije, međutim, on svakodnevno varira u zavisnosti od vremena, prehrane, aktivnosti i unosa ostalih napitaka pored vode. Stoga količinu vode koju pijete treba prilagoditi u skladu s tim kako ne biste pretjerali.

Jedan od najjednostavnijih načina da podesite svoje navike je prestati gledati na hidrataciju kao na praksu usmjerenu na vodu i umjesto toga fokus prebaciti na tekućine u cjelini.

Tekućina ne dolazi samo iz vode, već iz bilo kojeg napitka koji pijete, kao i iz mnogih namirnica. Otprilike 20 posto dnevnog unosa tekućine obično dolazi iz hrane, a ostatak iz pića, prema Klinici Mayo.

Gotovo svaki napitak može pomoći zadovoljenju dnevnih potreba za tekućinom - uključujući kafu. Međutim, pića koja nikad ne doprinose vašoj hidrataciji su alkohol i energetska pića. Alkohol uzrokuje da vaše tijelo gubi više tekućine nego što je dobijete od samog napitka, dok energetski pića s jakim kofeinom mogu sadržavati toliko kofeina da djeluju i kao diuretik.

Za vrijeme vrućeg ili vlažnog vremena, potreba vašeg tijela za vodom može se povećati, međutim, pored želje za rashlađenjem i hidratacijom bitno je ne pretjerati.