Česta bolest
100

Epilepsija uzima sve više maha u BiH, saznajte kako pomoći osobi tokom napada

A. K.
Epileptični napadi mogu biti dramatični (Foto: Shutterstock)
Epileptični napadi mogu biti dramatični (Foto: Shutterstock)
Iako ne postoji zvaničan registar oboljelih, shodno parcijalnim podacima zdravstvenih ustanova, Bosna i Hercegovina bilježi sve veći broj pacijenata s epilepsijom. Na svjetski dan oboljelih donosimo priču o toj bolesti, uz savjete kako pomoći osobi tokom napada.

Epilepsija predstavlja jedno od najčešćih neuroloških oboljenja, a dijagnosticirana je kod jedan posto svjetske populacije. Ona podrazumijeva ponavljane kriza svijesti koje mogu pogoditi fizičko, mentalno i bihevioralno funkcionisanje osobe.

Uz što se osoba mora nositi s nepredvidivim krizama svijesti ili ostalim vrstama epileptičnih napada, pacijent svakodnevno mora uzimati i preporučenu terapiju, uz određivanje ograničenja koja se postavljaju u skladu sa vrstom oboljenja.

"U zavisnosti od učestalosti i kontrolisanosti napada, kreira se i način života. Kod nekih osoba s epilepsijom on je približno isti kao kod zdravih ljudi, dok je kod nekih malo više narušen", kaže Larisa Kovačević, šefica Odjeljenja opće neurologije u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli.

Larisa Kovačević (Foto: A. K./Klix.ba)
Larisa Kovačević (Foto: A. K./Klix.ba)

Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike i hetero auto anamnestičkih podataka, zatim se rade sve laboratorijske analize – od željeza u serumu, preko oralnog opterećenja glukozom do mineralograma jer osim kod epilepsije slične krize postoje i kod hipoglikemije i slično.

"Kada je riječ o liječenju, ono se prije svega zasniva na jednom dobrom psiho-terapijskom pristupu, jer vi morate imate povjerenje kod pacijenta, da bi on redovno uzimao terapiju, dolazio na kontrole i slušao sva vaša uputstva. Kada je riječ o farmakoterapiji, raniji antiepileptici su imali više neželjenih efekata, ali sada su oni noviji, sa dovoljnom širinom da se mogu davati i mladim ženama koje žele trudnoću i porod. Veoma je bitno da su svi oni na esencijalnoj listi lijekova te su dostupni svim pacijentima", dodaje Kovačević.

Pored redovne terapije lijekovima, u svrhu liječenja epilepsije također se koristi i vagalna neuralna stimulacija i hiruško odstranjivanje žarišta, koja se u našoj zemlji još uvijek ne izvode. Zbog toga se pacijenti s indikacijama upućuju u referalne centre koji postoje u Beogradu i Zagrebu.

"Tamo se uglavnom šalju mlađi pacijenti ukoliko im je utvrđena farmakorezistentna epilepsija. Ukoliko pacijent i dobije 'vagus nerv stimulator' ili se odredi epileptičko žarište koje se hiruški odstranjuje, to ne znači da on nastavlja život bez terapije. Oni i dalje uzima terapiju, jer se hiruškim metodama samo pokušava smanjiti frekvenca napada", pojašnjava Leila Avdić, specijalistica neurologije.

Leila Avdić (Foto: A. K./Klix.ba)
Leila Avdić (Foto: A. K./Klix.ba)

Epileptični poremećaji mogu biti simptomatski, odnosno sa simptom poznatog uzroka, kao što je moždani udar, povrede glave u saobraćajnoj nesreći, intracerebralno krvarenje kod tumora mozga te idiopatski, odnsono bez poznatog uzroka.

Tačan trenutak kada će nastati epileptični napad nemoguće je znati, ali u slučaju njegovog pojavljivanja kod oboljelog, od velike pomoći može biti i osoba koja se nalazi u neposrednoj blizini.

"Kada govorimo o epileptičnom napadu u kojem pacijent gubi svijest, on je kao takav izuzetno dramatičan. Osoba koja je u blizini svakako da ima strah za pacijenta. Ali, tada trebamo biti oprezni – ukoliko vidimo da pacijent pada, možemo mu pomoći kako ne bi zadobio povredu, odnosno udarac u glavu. Kada je već pao ništa u ruke i u usta mu ne smijemo dodavati. Trebamo ga okrenuti na bok, gledati da su disajni putevi slobodni te staviti pod glavu ono što imate pri ruci, u vidu jastuka, jakne, torbe i slično. Tada trebamo sačekati da napad prođe, jer svaki od njih ima početak, trajanje i kraj. U slučaju ponovnog napada poziva se služba hitne pomoći", savjetuje Kovačević.

Dio tima Klinike za neurologiju UKC-a tUZLA (Foto: A. K./Klix.ba)
Dio tima Klinike za neurologiju UKC-a tUZLA (Foto: A. K./Klix.ba)

Osim težeg oblika epileptičnog napada, postoje i oni s kompleksnim žarišnim napadom u kojem djeluje da pacijent nije izgubio svijest, ali pravi određene nejasne pokrete. Tu su i oni napadi koji uzrokuju blage trzaje mišića.

Inače, oboljeli od epilepsije spadaju u specifičnu grupu pacijenata koji se liječe u tuzlanskoj Klinici za neurologiju, a kako bi se unaprijedio način pružanja usluga uskoro će biti uvedeno i telefonsko savjetovalište.

"Specifičnost je da je najviše oboljelih u mlađoj populaciji, a riječ je o obrazovanim i radno sposobnim osobama. Cilj nam je da im damo maksimalnu podršku, kako se ne bi osjećali usamljenim i stigmatiziranim, kao što jeste slučaj. Rad s njima organiziran je kroz tri sedmične specijalističke ambulante, uz vanredne termine u hitnoj i prijemnoj ambulanti. Sada im se želimo još više približiti otvaranjem telefonske linije, početno jednom sedmično u trajanju od sat vremena, gdje će im naše doktorice davati sve savjetodavne upute", ističe Zikrija Dostović, načelnik Klinike za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli.

Zikrija Dostović (Foto: A. K./Klix.ba)
Zikrija Dostović (Foto: A. K./Klix.ba)

Svjetski dan oboljelih od epilepsije obilježava se 26. marta, a njega je kao takvog 2008. godine utemeljila djevojčica Cassidy Megan iz Kanade, s ciljem utjecanja na svijest javnosti o ovoj bolesti i upoznavanja sa osnovnim simptomima, načinima dijagnosticiranja te vrstama pomoći oboljelim.