Zdravlje
0

Dim cigareta mijenja gene i kod pasivnih pušača

Sarajevo-x.com
Foto: Corbis
Foto: Corbis
Iako sve veći broj zabrana pušenja u restoranima, avionima i drugim javnim mjestima šalje dovoljno jaku poruku, naučnici su sada iznijeli nove podatke koji potvrđuju da je pasivno pušenje opasno po zdravlje.

Američki naučnici pod vodstvom dr. Ronalda Crystala dokumentirali su genetske promjene kod nepušača koji su izloženi dimu cigareta. Spomenute zabrane pušenja na javnim mjestima i jesu potaknute na osnovu pokazatelja da dim cigareta povećava rizik od plućnih bolesti, pa čak i raka pluća, ali dosad nije bila pojašnjena biološka korelacija između dima i bolesti.

Sada, prvi put, istraživači su dokazali da su dimom cigareta zapravo pogođeni geni (ne)pušača.

Crystalov tim osmislio je istraživanje u kojem je učestvovao 121 dobrovoljac, od kojih su jedni sadašnji ili su nekad bili pušači, a drugi nikad nisu pušili. Iz njihovih dišnih puteva uzeti su uzorci za istraživanje genetskih aktivnosti.

Ispitanici su također dali urin tako da su istraživači mogli mjeriti količinu nikotina i njegovih metabolita, kao što je kotinin, te evidentirati njihovu izloženost dimu cigareta.

Disajni putevi su, logično, prvi na udaru dima cigareta, bilo da se inhalira direktno iz cigarete ili indirektno iz okoliša. Tim istraživača došao je do pokazatelja koji govore da pogoršanje plućne funkcije povezano s rakom i hroničnom opstruktivnom plućnom bolesti, uključujući i emfizem i bronhitis, počinje upravo obolijevanjem ćelija u disajnim putevima.

Istraživači su uklonili ćelije sa zidova bronhija kod volontera pomoću bronhoskopa i testirali svih 25.000 identificiranih ljudskih gena u njima, te utvrdili da su bili aktivni kao odgovor na dim cigareta. Oni su potom suzili istraživanje na 372 gena koji su bili aktivni kod bivših pušača, ali ne i u ćelijama nepušača. Na temelju prisustva nikotina u urinu, naučnici su podijelili volontere u tri grupe: pušači, kod kojih je najviši nivo duhanskih metabolita, potom nepušači, kod kojih nisu nađeni takvi metaboliti, te pasivni pušači koji su izloženi duhanskom dimu.

Uspoređujući 372 gena kod te tri grupe, pronašli su da se u grupi pasivnih pušača 34 posto gena ponaša kao kod nepušača, a 11 posto kao kod pušača. Rezultati su dakle pokazali da su neke genetske promjene kod pasivnih pušača kao kod pušača i predstavljaju prve korake prema kasnijoj plućnoj bolesti.

"Jako je zanimljivo koliko su plućne ćelije osjetljive na dim cigarete. Bez obzira na to da li odete u kafić u kojem su pušači, ili ispušite jednu cigaretu sedmično, vaša pluća će to itekako zapamtiti, a geni će reagirati kako ne treba", rekao je Crystal.

Jasno je da je pad plućne funkcije kod pušača znatno brži nego kod nepušača, a oni koji prestanu pušiti nikad više neće moći vratiti pluća u stanje u kojem su bila prije nego što su počeli konzumirati cigarete.

Najnovije spoznaje trebaju pojačati javno-zdravstvene poruke o opasnostima od dima cigareta. Nova studija je samo potvrdila da i pasivna izloženost duhanskom dimu nije dobra za disajne puteve, piše list "Times".