"Ideja da život mora biti savršen je pogrešna", tvrdi Fiona i dodaje kako želja za savršenstvom ima i svojih prednosti, jer se može posmatrati kao motivirajući faktor. Ističe kako su neka od najvećih kulturoloških dostignuća društva vođena upravo ovom idejom.
Tom Kelly koji je radio kao dizajner za Apple ispričao je kako ga je Steve Jobs znao nazvati u pola noći i vikati na njega jer jedan od šarafa unutar IMaca nije bio onakav kakav je on želio da bude. Tom kaže kako je Jobs bio veoma težak za saradnju te da proizvodi nikada nisu mogli u potpunosti ispuniti njegova očekivanja. Proizvodi koji ispune 75 posto očekivanja Stevea Jobsa bili su za 50 posto bolji od svih koje je do tada dizajnirao.
Ono što iz Tomovog iskustva možemo zaključiti je da je savršenstvo nemoguće dostići, odnosno da je ideja o savršenstvu subjektivna.
Nedavno istraživanje provedeno na Univerzitetu u Sussexu je dokazalo da želja da sve bude bez greške može imati negativan utjecaj na djecu. Još neke studije pokazale su da se ovaj trend nastavlja i dalje u životu, te da su odrasle osobe pod konstantnim pritiskom društva u kojem je neuspjeh sve osim savršenog života.
Često su mediji sredstvo koje predstavlja nerealnu sliku idiličnog svijeta, a upravo to u ljudima hrani želju da svoj normalan život zamijene tim savršenim životom. To ljudima dodatno pojačava samokritičnost i tjera ih da rade prekovremeno kako bi se konačno osjećali ispunjeno.
"Umjesto da težimo savršenstvu dovoljno je da damo sve od sebe i da se potrudimo najviše što možemo", kaže Fiona.
Također predlaže da svaki put kada prihvatimo neki izazov nađemo granicu između motivirajućeg pritiska i toksičnog stresa te da u tom trenutku odlučimo da li se isplati nastaviti dalje.
Fiona napominje da perfekcionizam može biti dobra stvar, ali samo u određenim količinama.
Iz koje zemlje svijeta dolaze najatraktivniji muškarci? Na ovoj mapi Evrope dominira jedna država
