Kako pomoći mališanima?
15

Online nastava donijela brojne izazove roditeljima djece s ADHD sindromom hiperaktivnosti

Dž. L.
Ilustracija/Pixabay
Ilustracija/Pixabay
Zatvaranje škola i adaptacija online nastavi zbog pandemije koronavirusa donijeli su nove probleme i stres roditeljima djece s deficitom pažnje ili poremećajem pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD sindrom).

Kućna nastava svakako je teško pala roditeljima koji su se morali prilagoditi ovoj novoj situaciji, ali roditelji djece s poremećajem hiperaktivnosti suočavaju se s posebnim izazovima, prenosi CNN.

Neurobiološki poremećaj ADHD obično se dijagnosticira u djetinjstvu i često traje do odrasle dobi. ADHD karakteriše nemogućnost održavanja usmjerene pažnje, impulzivnost i hiperaktivnost, a proizilazi iz nerazvijene ili oslabljene funkcije i vještina samoregulacije, prema Centru za razvoj djeteta na Univerzitetu Harvard. Ove vještine djeci pomažu da planiraju, usmjere pažnju, zapamte upute i vrše školske zadatke.

Simptomi ADHD-a mogu uzrokovati ozbiljne poteškoće kod djece prilikom savladavanja školskih obaveza, naročito virtualnim putem. Stručnjaci za razvoj djece pojašnjavaju da je djeci s ADHD-om potrebno školsko okruženje koje im pomaže da ostanu u toku, održavaju pažnju i uživaju podršku vršnjaka i učitelja.

Ipak, iznenadno uvođenje online nastave ozbiljno je narušilo ove rutine kod djece s ADHD-om i kod njihovih roditelja.

Leslie Hall iz Sjeverne Karoline ispričala je za CNN da je njen šestogodišnji sin pretrpio ozbiljan stres prilikom prelaska na virtualno učenje.

"Prvu sedmicu jedva sam izdržala. Radio bi na nekom naučnom zadatku, a potom bi mu učiteljica društvenih nauka poslala tekst sa svojim zadatkom. Kada bi se okrenuo tome, drugi učitelj bi mu poslao novi zadatak. Za dijete kakav je on, to je značilo mnogo frustracija", kazala je Hall.

Tiffany Johnson iz Texasu rekla je da se njen sin koji je u osmom razredu tek nakon nekoliko sedmica uspio nekako prilagoditi virtualnoj nastavi. Johnson kaže da njen sin nije mogao razumjeti zadatke i grupne projekte, kao i da je imao poteškoće u savladavanju tehničkih izazova i komunikaciji s nastavnicima.

Johnson dodaje kako je navikla raditi od kuće, ali da je često morala presjediti cijeli dan sa svojim sinom kako bi mu pomogla na časovima online nastave. Ovo je dovelo do suočavanja sa simptomima depresije i anksioznosti, što je slučaj i sa mnoštvom drugih roditelja čija djeca imaju ADHD.

Stručnjaci savjetuju kako bi roditelji ipak mogli uz nekoliko trikova pomoći svojoj djeci, ali i sebi. Na primjer, školsko zvono signalizira jasan prijelaz između nastave i slobodnog vremene. Stoga, nije na odmet da se na sličan način signalizira početak i kraj online nastave i u kućnim uslovima.

Djeca s ADHD-om posebno se bore s održavanjem pažnje ukoliko im nešto drugo u njihovom okruženju može brzo preusmjeriti pažnju. Ukoliko ih ostavite da prate nastavu u njihovim sobama, gdje su im dostupne mnogo zanimljivije stvari od učenja, teško će zadržati pažnju na školi, kažu stručnjaci. Roditelji bi im trebali omogućiti online nastavu u okruženju koje u najvećoj mjeri podsjeća na školu.

Pored toga, razgovor o obavezama i časovima koje su slušali tokom dana obavezan je s djecom koja se suočavaju s ADHD-om. Potrebna im je i društvena i emotivna podrška te distanciranje od stvari koje im odvraćaju pažnju, poručuje Robin Nordmeyer, suosnivač i izvršni direktor Centra za dobro življenje s ADHD-om iz Minnesote.