{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Šta se to krčka za mališane u sarajevskim vrtićima: Kuhari dnevno pripreme 2.500 obroka

14.10.2018. u 10:42
164
114
Šta se to krčka za mališane u sarajevskim vrtićima: Kuhari dnevno pripreme 2.500 obroka
164
Zamislite hiljade mališana kojima svakodnevno morate pripremati i servirati obroke. Dok bi se mnogi pogubili u ovakvoj situaciji, tek šestero kuhara i nekoliko pomoćnih radnika Centralne kuhinje JU Djeca Sarajeva svakodnevno skuhaju 2.500 obroka za 29 sarajevskih vrtića.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U ulici Olimpijska bb, u sklopu vrtića Dječiji grad, radno vrijeme počinje od pola 5 ujutru. Već od osam sati, u terminu kad smo i mi posjetili ovu ustanovu, nastupa prava gurnjava u kuhinji. Miješa se ručak u kazanima, priprema za pakovanje i distribuciju, servira doručak, preuzimaju nabavke, guli voće i povrće za sutrašnji dan, pere suđe...

Graja djece iz hodnika i trpezarije, kao podsjetnik da se posao mora završiti na vrijeme, dodatno doprinosi metežu. Ipak, veseli i spremni na šale, radnici u kuhinji domaćinski su nas dočekali, a vrlo brzo i ponudili mirisnim kuhanjem od povrća i ribljom paštetom, koji su bili toga dana na meniju.

Kako se pripremaju obroci i koliko su bogati svim vitaminima, ugljikohidratima i proteinim potrebnim za pravilan razvoj mališana, pojasnila nam je glavna kuharica Senada Teninović koja ovaj posao radi više od 20 godina.

"Hrana koju pripremimo u skladu je s preporukama nutricionista. Količinski i nutritivno je prilagođena dnevnim potrebama djece. U našem jelovniku su zastupljene raznovrsne namirnice koje, pored zadovoljavanja kalorijskih potreba, imaju i ulogu zadovoljavanja nutritivnih potreba djece predškolskog uzrasta. Iz jelovnika su u potpunosti izbačene nutritivno bezvrijedne namirnice kao što su salame, paštete ili viršle. U zamjenu za takve namirnice, koje djeca traže i vole, dajemo im domaće pripremljene riblje paštete. U pripremi hrane koristimo dosta povrća, voća te mesa", kazala nam je Teninović na početku razgovora te pokazala sedmični jelovnik.

Riba dva puta mjesečno



Meso je u jelovniku zastupljeno dva do tri puta sedmično, a od početka sljedeće godine, saznajemo od Teninović, meso će se služiti minimalno tri puta sedmično.

"Ravnomjerno je zastupljeno crveno i bijelo meso, dok ribu imamo dva puta mjesečno. Nastojimo u našim kuhanjima što više smanjiti upotrebu mljevenog mesa, a od početka sljedeće godine ćemo ga skroz eliminirati iz upotrebe, dok ćemo ubaciti meso koje ćemo sami mljeti upotrebom kvalitetnih komada mesa", govori nam Teninović

Na dnevnom meniju sarajevskih vrtića su četiri obroka - doručak, ručak, užina i voćni obrok. U jelovnicima su prisutni i čajevi, obično mlijeko te mlijeko s kakao prahom.

Mališani najviše vole doručak i najviše ga i pojedu. Za doručak im se služe zobene pahuljice, čokoladno mlijeko i puter, čaj i tuna namaz, vajkrem, sardel pasta, palenta sa sirom i pavlakom, karamel mlijeko, kriške s puterom i medom, džem, uštipci, kajgana, griz sa čokoladom, sirni namazi...

Najdraže im kriške s eurokremom



Servirke Mina Omerović i Merima Junuz izrežu oko 250 kriški za jedan obrok, to jest oko 750 kriški u toku jedne smjene za potrebe vrtića Dječiji grad u kojem je smještena Centralna kuhinja. Inače, ovo je najveći vrtić u sklopu JU Djeca Sarajevo.

Kada mališani zatraže krišku više, Mina i Merima uvijek su spremne. Kod kuće, našalile su se servirke, nikako više ne režu i ne mažu kriške.

"Najdraže su im kriške s eurokremom i uvijek traže barem jednu više. Najslabije jedu kriške s puterom i medom, pa i kad ih izmiješamo i napravimo namaz od toga. Mališanima koji su alergični, naprimjer na ribu, uvijek pripremamo posebne namaze", kazala je Omerović koja nam je do kraja naše posjete pokazala kako mališani pojedu gotovo sve kriške koje im namažu.

Svaki vrtić u sastavu JU Djeca Sarajeva ima svoju kuhinju u kojoj se priprema doručak, dok se ručak za 29 vrtića pravi u Centralnoj kuhinji. Jedino vrtići Ribica u Hadžićima i vrtić Ilijaš posebno pripremaju ručkove.

"Za ručak pripremamo raznovrsnu hranu. Na meniju su špinat s rižom u kojem dječica uživaju te pita koje najviše pojedu, pileći paprikaš i šarena salata, rizi-bizi, krompir pita, paradajz čorba, mađarski paprikaš s mesom, grah s povrćem i kupus salata, rižoto s porilukom i mesom, piletina u sosu, dinstana riža, pohovana riba, grašak s junećom šniclom, makaroni sa sirom... Najviše se 'mršte' na prasu, ali opet, uz pomoć vaspitačica, pojedu svaki obrok. U svemu tome ključan je takozvani sindrom gomile, a u ovom slučaju velike grupe djece. Čak i ono dijete koje slabo jede kući, kada vidi drugo dijete pored sebe kako jede, onda i ono pojede svoj obrok", ističe Teninović.

Svi moraju pojesti svoj obrok



Kako nam pojašnjava stručni saradnik za kvalitet i sigurnost hrane u JU Djeca Sarajeva Salko Kovač, jelovnici se mijenjaju u skladu s godišnjim dobima, željama roditelja i mališana te preporukama nutricionista. Tako se uvijek u kuhanju koristi sezonsko voće i povrće.

"Trudimo se od svakog godišnjeg doba uzeti ono najbolje kako bismo djeci omogućili zdravu ishranu. Kada biste njih pitali šta vole i žele jesti, svi će početi nabrajati pice, slatkiše i grickalice, ali znamo da to nije dobro za njih. Tokom boravka u vrtiću, obezbijeđeno im je sve što im je potrebno i skoro nikada ne traže ništa osim onog što im se ponudi. Vaspitačice kroz svoje načine zabavljanja ne odustaju dok svako dijete ne pojede svoj obrok", kazao nam je Kovač.

Obroci iz Centralne kuhinje do drugih vrtića distribuiraju se u namjenskim vozilima koja su prilagođena prijevozu hrane i tehnički opremljena za prijevoz hrane, to jest posjeduju rashladne komore. Hrana se nakon procesa termičke obrade, to jest kuhanja, prebacuje u termo posude koje osiguravaju održavanje temperature tokom čuvanja i distribucije hrane do trenutka serviranja.

"Tokom kompletnog procesa pripreme i distribucije hrane, vrši se kontrola temperature hrane kako bi se osigurali zdravstveno ispravni obroci. Pored toga, JU Djeca Sarajeva svake sedmice uz pomoć Zavoda za javno zdravstvo KS vrši kontrolu mikrobiološke ispravnosti uzoraka hrane, kao i kontrolu površina, posuđa i radne odjeće osoba koje su uključene u proces pripreme i distribucije hrane", naglasila je Teninović.

Glavna kuharica dodaje kako je priprema i distribucija hrane lanac u kojem svako ima svoju ulogu i odgovornost.

"To znači da je u okviru našeg lanca implementiran sistem samokontrole zasnovan na prinicipima HACCP-a, a to znači da u našem sistemu postoje tačke koje se kontrolišu i za koje su definisane kritične granice koje osiguravaju da proizvod u čitavom ovom lancu ostane zdravstveno ispravan i siguran za konzumaciju. Impelementacijom ovog sistema u okviru našeg lanca pripreme i distribucije hrane, mi smo u obavezi osigurati dobavljača koji je također implementirao navedeni sistem kako se lanac ne bi prekidao, a to znači da su svi naši dobavljači ili implementirali ili certificirali HACCP sistem u okviru svojih jedinica", pojasnila nam je Teninović.

Tokom naše posjete Centralnoj kuhinji JU Djeca Sarajeva, mališani su doručkovali, a ručak je isporučen u 29 vrtića. Nakon kratkog predaha, radnici su se prihvatili čišćenja kuhinje, a potom i pripremanja namirnica za sutrašnji obrok.

Podsjećamo, do prije tri godine, nekoliko sarajevskih vrtića bilo je u žiži javnosti zbog djece koja su otrovana salmonelom prilikom konzumiranja hrane u prostorijama vrtića.

Radi zaštite mališana, stoga danas u vrtiće nije dozvoljeno donijeti čak ni tortu za rođendan, kao ni druge slatkiše i namirnice.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: