Koliko kretanja tokom dana je potrebno: Dugotrajno sjedenje utječe na zdravlje i kada redovno vježbate

Istraživači s Univerziteta Dalhousie u Kanadi pratili su 21 zdravu mladu osobu. Njih 11 je 12 sedmica radilo intervalne treninge visokog intenziteta, dok su ostali zadržali uobičajenu aktivnost. Trening je poboljšao kondiciju učesnika, ali nakon dva sata neprekidnog sjedenja arterija iza koljena i dalje je slabije funkcionisala, jednako kao i prije treninga. Isto oštećenje zabilježeno je i kod onih koji nisu trenirali.

Studija je objavljena u časopisu European Journal of Applied Physiology, a o njoj je pisao SciTechDaily. Glavni autor Derek Kimmerly, profesor kineziologije, kazao je da bolja kondicija sama po sebi možda ne štiti krvne sudove od posljedica sjedenja, te da duge periode za radnim stolom treba prekidati kretanjem.

Rizik i kod onih koji ispunjavaju preporuke

Do sličnog zaključka došla je i veća studija tima s Broad Instituta MIT-a i Harvarda, objavljena u časopisu Journal of the American College of Cardiology, o kojoj je pisao ScienceAlert. Istraživači su pratili 89.530 osoba prosječne starosti 62 godine, koje su sedam dana nosile narukvice za praćenje aktivnosti, a njihovo zdravlje praćeno je u prosjeku osam godina.

Osobe koje sjede 10,6 sati dnevno ili više imale su 40 posto veći rizik od zatajenja srca i 54 posto veći rizik od smrti zbog srčanih bolesti. I među onima koji su ispunjavali preporuku od 150 minuta umjerene do intenzivne aktivnosti sedmično, dugo sjedenje bilo je povezano s 15 posto većim rizikom od zatajenja srca i 33 posto većim rizikom od smrti zbog srčanih bolesti.

"Previše sjedenja ili ležanja može štetiti zdravlju srca, čak i kod onih koji su aktivni", kazao je kardiolog Shaan Khurshid, jedan od autora.

Istraživanje Univerziteta u Glasgowu, objavljeno u časopisu PLOS Medicine, obuhvatilo je 91.292 osobe iz britanske baze UK Biobank, praćene više od 12 godina. Svaki dodatni sat neprekidnog sjedenja bio je povezan s oko devet posto većim rizikom od smrti od raka. Zamjena jednog sata takvog sjedenja laganom aktivnošću bila je povezana s 12 posto manjim rizikom, piše ScienceDaily.

Koliko kretanja je potrebno

Analiza podataka za više od 130.000 odraslih osoba iz šest studija u Velikoj Britaniji, SAD-u i Švedskoj, o kojoj su istraživači pisali za The Conversation, pokazala je da količina potrebnog kretanja zavisi od toga koliko dugo sjedimo. Kod osoba koje sjede manje od sedam sati dnevno, pola sata vježbanja donosi najveću korist. Kod onih koji sjede 11 do 12 sati, 30 minuta vježbanja nije dovoljno.

Prema istoj analizi, kod osoba koje mnogo sjede, rizik od prerane smrti smanjuje se za 30 posto kada se pola sata vježbanja dnevno kombinuje s četiri do pet sati laganog kretanja, uz manje od 11 sati sjedenja. Istraživači su izračunali da šest minuta laganog kretanja, poput hodanja po kući ili kancelariji, ima približno isti učinak kao jedna minuta umjerenog do intenzivnog vježbanja.

Tačnu preporuku koliko često treba ustati nijedna od ovih studija ne daje. Istraživači iz Glasgowa su kao dugo sjedenje računali svaki period od najmanje 30 minuta bez prekida.

Autori upozoravaju da velike studije pokazuju povezanost između sjedenja i bolesti, ali ne dokazuju da sjedenje direktno uzrokuje te bolesti.