Hipertenzija u trudnoći, šta je uzrokuje i kako je prevenirati

Piše: S.H.P./Klix.ba
16.4.2019. u 07:56
7
2
Hipertenzija u trudnoći, šta je uzrokuje i kako je prevenirati
7
Hipertenzija u trudnoći, šta je uzrokuje i kako je prevenirati Ilustracija: Shutterstock
Usprkos ogromnom broju intenzivnih istraživanja ostaje nepoznato kako i zašto nastaje hipertenzija u trudnoći, a ona ostaje jedan od najozbiljnijih problema u drugom stanju.
Hipertenzija se javlja u prosjeku između 5 i 20 posto trudnoća i zajedno sa hemoragijom (krvarenjem) i infekcijom spada u tri najsmrtonosnija stanja u trudnoći.

Najopasnija je svakako preeklampsija koja se javlja u oko 3,9 posto trudnoća. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 16 posto smrti majke uzrokovano je hipertenzivnim poremećajima.

Bazična klasifikacija hipertenzivnih pormećaja obuhvata:

1. Gestacijsku esencijalnu hipertenziju – ne postoje dokazi o razvijanju preeklampsije i pritisak se normalizira 12 sedmica nakon poroda
2. Preeklampsija ili eklampsija
3. Hronična hipertenzija bilo koje etiologije koja je postojala i prije trudnoće
4. Preeklampsija superponirana na hroničnu hipertenziju

"Dijagnoza hipertenzivnih poremećaja zasniva se na praćenju vrijednosti krvnog pritiska i hipertenzijom smatramo povišenje vrijednosti krvnog pritiska iznad 140/90 mmHg, a žene kod kojh se primijeti oscilacija sistolnog pritiska za 30 i više mmHg, odnosno 15 mmHg ili više dijastolnog pritiska, treba pažljivo pratiti jer imaju veću šansu za nastanak preeklampsije bez obzira na to što vrijednosti krvnog pritiska ne premašuju 140/90mmHg. Ovdje pri tome govorimo o osnovnoj definiciji koja ne obuhvata patološke vrijednosti laboratorijskih nalaza", objašnjava ginekologinja iz Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš" u Sarajevu Aida Bjelopoljak.

Dodaje i kako svaku trudnicu čije vrijednosti krvnog pritiska premašuju navedene treba pažljivo pratiti, ordinirati adekvatnu terapiju i zahtijevati daljnju dijagnostičku obradu u smislu kompletne laboratorijske obrade. Da li će se razviti neki od težih oblika hipertenzivnih poremećaja i kakve će posljedice imati na plod i majku zavisi od mnogobrojnih faktora, genetike te uspješnosti reguliranja vrijednosti krvnog pritiska.

"Preeklampsija kao komplikacija hipertenzivnog poremećaja je sindrom specifičan samo za trudnoću i može zahvatiti svaki organski sistem. Težina preeklampsije procjenjuje se na osnovu specifičnih laboratorijskih parametara", rekla je Bjelopoljak.

Od hipertenzivnih poremećaja, kako kaže, češće obolijevaju prvorotke, odnosno žene koje su prvi put izložene fetusu i posteljici kao stranom tkivu, maloljetne trudnice, žene s višeplodnom trudnoćom ili hidatiformnom molom, žene koje boluju od dijabetesa ili nekih drugih bubrežnih oboljenja, žene koje imaju pozitivnu porodičnu anamnezu na hipertenziju tokom trudnoće, čije su majke ili sestre imale slične probleme, žene veće tjelesne težine.

"Postoji više teorija koje se vežu za nastanak hipertenzivnih poremećaja u trudnoći, nijedna nije potvrđena definitivno, a one su abnormalna placentarna invazija, loš imunološki odgovor majke na fetus i posteljicu kao strano tijelo, loša adaptacija majčinog kardiovaskularnog sistema na novo stanje te genetski faktori. Prevencija nastanka hipertenzivnih poremećaja uključuje dijetu i fizičku aktivnost. Dijeta se bazira na smanjenom unosu soli, dodacima preparata kalcija te dodacima ribljeg ulja prehrani", kaže Bjelopoljak.

Simptomi hipertenzivnih poremećaja su vrtoglavica, bol i zujanje u glavi, svjetlucanje pred očima, mučnina i nagon na povraćanje.

"Veliki broj žena ne osjeti ništa od navedenih tegoba i obično se visok pritisak otkrije slučajnim mjerenjem kod ginekologa ili porodičnog ljekara", rekla je Bjelopoljak.

Hipertenzivni poremećaji liječe se antihipertenzivnim lijekovima, a koji terapijski izbor će se primijeniti zavisi od težine samog poremećaja i vrste poremećaja.

"Kod nas najčešće upotrebljavani lijek je Alfa Metildopa, u svijetu je prvi izbor je Labetalol, kojeg nažalost na našem tržištu nema, koji se daju per os, uz medikamentoznu terapiju se svakako preporučuje i higijensko-dijetetski režim, lagana tjelovježba u smislu šetnje, smanjen unos soli, visokoproteinska dijeta, a kod težih oblika pacijentice se hospitaliziraju i liječe medikamentima (hidralazin, nifedipin, ebrantyl) i suportivnom terapijom", ističe Bjelopoljak.

Posljedice i komplikacije hipertenzivnih poremećaja su brojne i ozbiljne, a one opet zavise od same težine poremećaja.

Bjelopoljak je kazala da u komplikacije za majku i plod spadaju razvoj preeklampsije i eklamptičnog napada, što može dovesti do smrti ploda i majke i smatra se jednim od najhitnijih stanja u porodiljstvu, intrauterini zastoj u rastu ploda, prijevremeni porod, prijevremeno odljubljivanje posteljice, kod majke bubrežna insuficijencija, otkazivanje jetre, nastanak HELLP sindroma, nezrelost fetusa, mala porođajna težina fetusa, obilna krvarenja kod majke i prijeteće asfiksije ploda.


Komentari (2)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: