Osim toga, kroz stoljeća tehnološkog i civilizacijskog napretka provukli su se i zadržali poganski običaji dekoracije nastambe i stola: šarenilo kićenja, darovanje, paljenje svjetla, pjesme, obilje ića i pića. Najjači utjecaj ostao je iz vjerovanja i običaja starih Slavena. To dokazuje i jedan napjevak, sačuvan u etnomuzikološkim zbirkama, a zabilježen 1952.godine u selu Cigleni, kraj Bjelovara. Stari narodi su drvetu davali najznačajnije mjesto, jer su im šume i stabla pružali zaštitu i sigurnost: gdje raste drvo, ima vode, a voda je život. Drvo je najvažniji detalj slavljenja zimskog solsticija, jer predstavlja pobjedu života nad smrću, svjetlosti nad mrakom, topline sunca nad zimskom hladnoćom. Tako su, na primjer,Slaveni, poznati štovatelji hrasta kao kuće tkz. bogova i duhova, za zimski solsticij brali imelu, koja se jedina zeleni na granama bjelogorice. Imelom su kitili kuću, štale i spremišta za hranu.