Ministar vanjskih poslova Bangladeša izabran za novog predsjednika Generalne skupštine UN-a

Rahman je u tajnom glasanju pobijedio ambasadora Kipra Andreasa Kakourisa rezultatom 99 prema 91, dok tri države nisu glasale.

Na toj funkciji naslijedit će bivšu njemačku ministricu vanjskih poslova Annalenu Baerbock, čiji jednogodišnji mandat ističe u septembru.

Predsjedavanje Generalnom skupštinom rotira se po regionalnom principu, a ove godine red je bio na azijsko-pacifičkoj grupi. Iako je riječ o uglavnom ceremonijalnoj funkciji, pozicija nosi veliki politički značaj jer je Generalna skupština forum u kojem mogu govoriti i velike i male države, te mjesto godišnjeg okupljanja svjetskih lidera svakog septembra.

Ovo tijelo upravlja budžetom UN-a, usvaja sporazume i raspravlja o globalnim pitanjima, od siromaštva do korupcije. Posljednjih godina dodatno je u fokusu zbog ratova u Ukrajini i Gazi, posebno nakon što je djelovanje Vijeća sigurnosti često bilo blokirano vetom Rusije u slučaju Ukrajine, odnosno Sjedinjenih Američkih Država kada je riječ o Gazi.

Rahman je za ministra vanjskih poslova izabran u februaru, nakon što je nova premijerka Bangladeša preuzela vlast poslije ubjedljive pobjede njene stranke na parlamentarnim izborima. To su bili prvi izbori od masovnog studentskog ustanka 2024. godine, koji je s vlasti srušio tadašnju premijerku Sheikh Hasinu. Prije ministarske funkcije Rahman je bio savjetnik za nacionalnu sigurnost u privremenoj vladi nobelovca Muhammada Yunusa, kao i ambasador.

"Vaše izuzetno političko i diplomatsko iskustvo garancija su uspjeha ne samo za Generalnu skupštinu nego i za Ujedinjene nacije u cjelini", rekao je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres.

Rahman je diplomatama poručio da će 81. zasjedanje početi 'na historijskoj prekretnici', u trenutku kada se povjerenje u organizaciju testira na više frontova.

Upozorio je i na ratove, nazadovanje dijela prava i sloboda te finansijske probleme UN-a.

"To je izazov s kojim ću se suočiti zajedno sa svima vama", rekao je Rahman obraćajući se Generalnoj skupštini. Sjedinjene Američke Države, koje su historijski najveći pojedinačni finansijer budžeta UN-a, duguju toj organizaciji milijarde dolara.