Širi se nuklearni kišobran Francuske nad Evropom, Norveška postala dio saveza od 300 nuklearnih bojevih glava

Odluka je potvrđena nakon prošlosedmične posjete norveškog premijera Jonasa Gahra Størea Parizu, gdje su bili i predstavnici drugih evropskih zemalja uključenih u ono što Francuska naziva naprednim ili isturenim odvraćanjem.

Time Pariz pokušava proširiti ulogu svog nuklearnog arsenala u trenutku pojačane zabrinutosti zbog Rusije i slabljenja povjerenja u pouzdanost Sjedinjenih Američkih Država.

Støre je rekao da Norveška u mirnodopskim uslovima neće biti domaćin nuklearnom oružju. Nova francuska doktrina ipak predviđa da bi egzistencijalne prijetnje evropskim saveznicima mogle biti povezane s francuskim nuklearnim odgovorom, čak i ako bi se SAD povukao iz takve uloge.

Sva ovlaštenja za odlučivanje i kontrola nad oružjem ostaju u Parizu, pa bi Francuska praktično djelovala kao zaštitna sila za dio Evrope.

Kako će taj okvir izgledati u praksi još nije precizno definisano. U Poljskoj se, prema navodima iz teksta razmatra i moguća uloga unaprijed raspoređenih francuskih aviona Rafale sposobnih za nuklearne zadatke, dok je saradnja s Njemačkom zasad najdalje otišla.

Dvije zemlje su ranije ove godine formirale upravljačku grupu i najavile prve konkretne korake do kraja 2026. Njemačka bi već u septembru trebala sudjelovati u francuskim nuklearnim vježbama kao posmatrač, te posjetiti objekte i infrastrukturu povezanu s francuskim nuklearnim snagama.

Kasnije bi Bundeswehr bi mogao dobiti aktivniju, ali i dalje pomoćnu ulogu bez direktnog rukovanja nuklearnim oružjem.

Uz Norvešku, Njemačku i Poljsku, novoj francuskoj shemi pristupile su i Švedska, Danska, Grčka, Nizozemska, Belgija i Ujedinjeno Kraljevstvo. Francuska raspolaže s oko 290 nuklearnih bojevih glava i ima četvrti najveći nuklearni arsenal na svijetu, iza Kine, SAD-a i Rusije, a ispred Ujedinjenog Kraljevstva.