pa Imamovic je smece od covijeka al ono pravo on nikada nista nije podrzao kvalitetno sto se u Tuzli odrzavalo, desavalo i td. SMECE OD COVIJEKA
Vama ni Tito nije valjo, pa nista ne cudi. Stoka
Kulturno-povijesni značaj objekta „Stara općina“ u Tuzli je iznimno veliki. Navedeni objekt ulazi u sastav zaštitnog zoniranja „Gradska jezgra„ Tuzle. Ova spomenička cjelina do prije nekoliko desetljeća bila je prava prostorna galerija graditeljskih vrijednosti različitih stilova pozicioniranih na Austrougarskoj urbanističkoj matrici. Fenomen tonjenja i neke stihijske radnje osiromašile su ovaj kulturni fundus (Gimnazija, Kameni Sud, Pošta, i dr.). Jedan od rijetkih objekata koji je opstao u izvornom pojavno-gabaritnom stanju je objekt „Stara općina“. Svojim vremenskim datiranjem i osebujnim i rijetkim primjerom graditeljskog stila kome pripada ima svojstvo raritetnog spomenika kulture umjetničkog pravca „Evropska moderna“ čiji je promicatelj i značajna ličnost Tuzle ing. Bogdan Đukić. Pored projekta Opčine ostvario je i više projekata javnih, stambenih i administrativnih objekata. Kao Praški student pripadao je skupini „modernista“ u arhitekturi. Taj novi stil nastao početkom 20. stoljeća karakterizira očišćenost pročelja, bez detalja, bez izražajnosti i sve je podvrgnuto funkcionalnosti na bazi „slobodnog tlocrta“ objekta. U komparativnom pogledu nedavno restaurirani hotel „Zagreb“ u Sarajevu koji pripada istom stilu je minijatura i i corpusni pauper u odnosu na tuzlansku općinu. Urbanističko-prostorni kontekst Stare općine U svim prethodnim, sada povijesnim plansko prostornim dokumentima ovaj objekt predstavljao je po značajnosti prostorni reper, kao što je to recimo neki sakralni objekt. Njegov kitnjasti susjed i vremenski nešto stariji pratilac „Barok“ uvijek je bio osuđivan na rušenje. Budući da je Barok restauriran, rušenje objekta „Stara općina“ je atentatorski i nasilni čin razbijanja estetsko- stilske sukladnosti i dezintegracija gradskog pejzaža. Valorizacija administrativne dimenzije objekta. Do sada evidentirani povijesni značaj objekta odnosi se samo na spomen ploču sjedišta NOO za Tuzlu i Tuzlansku oblast iz perioda „NOB i Revolucija 1941-1945“. Ogroman fundus administrativno-političkih dešavanja od značaja za Tuzlu i BiH koji su vezani za ovaj objekt nije nikada vrijednovan, a nakon toga kulturnog čina vjerojatno bi Tuzla imala osnove za jedan solidan miuzej. Estetsko- stilska analiza objekta Objekt Stare općine po svojim evidentiranim graditeljskim vrijednostima sigurno predstavlja jedinstven estetski fenomen modernističkog kreiranja između dva rata. Svojom pravilnom simetričnom voluminoznošću djeluje monumentalno i superiorno, šaljući sa svojih izbočenih galerijskih mansardi nijeme poruke tuzlanske prošlosti. Naročitu atraktivnost objekta čini njegovo ulazno dvorazinsko rizaltno pročelje koje u dvostrukoj formi izbija iz zidne mase cijelom visinom objekta. Središnji rizalitni dio gdje je i portalni segment obogaćen bikolonadnim trijemom. Stupovi bogatih dimenzija naglašavaju značaj prilaza i ulaska u ovaj adminstrativno-upravni hram. Zaključno razmatranje S obzirom na izneseno značenje objekta i potrebu njegova očuvanja radi povijesne i identiteske slike grada, minimalni čin u tom pristupu bila bi zaštitna konzervacija cjelokupnog ili dijela objekta obavezno sa ulaznim pročeljem. Nakon osiguranja uslova konstruktivne sanacije objekt bi bio izvanredna i reprezentativna destinacija za multikulturalne i razne druge vidove alternativnih i profesionalnih djelatnosti iz umjetničke i duhovne nadgradnje. Nakon čitave serije rušenje povijesnih graditeljskih vrijednosti Tuzle, možemo samo bespomoćno konstatovati – prekid sa prošlošću bit će potpun. Nestaće materijalni dokazi materijalnog kontinuiteta Tuzle. Autohtona graditeljska i prostorna matrica Tuzle više gotovo i ne postoji, a time i urbano-građanska fizionomija Tuzle. Kao što reče današnji naslovnik (poznati angažirani BiH intelektualac) lista Avaz (22.08.2015.) na jednoj lokalnoj TV u Sarajevu prije par godina na pitanje novinarke o građanskom mentalitetu Tuzle, odgovorio je „Nekad bila“.
Prikaži sve komentare (59)